upit iz Bruxellesa

Luka u Neumu neće se graditi, BiH nema nikakve planove za taj projekt

Pelješki most
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
1/5
16.08.2017.
u 12:41

Kad se govori o morskoj granici BiH i Hrvatske, pravo je pitanje zašto se sada to pokreće nakon desetljeća šutnje

U izmišljanju razloga bošnjačkih i dijela srpskih političara kojima žele spriječiti projekt Pelješkoga mosta, navodi se i projekt luke u Neumu. Iako ta priča nema nikakve veze s realnim događajima, sada se pokušava nametnuti kao pitanje koje će prisiliti Europsku uniju blokirati sredstva koja su odobrena Hrvatskoj za Pelješki most. A ona iznose 357 milijuna eura. Ipak, dokumenti iz Bruxellesa govore drukčije.

Što piše u dokumentima

U njima jasno stoji odgovor bh. institucija kako država nema nikakve planove za izgradnju luke u Neumu, što je Europskoj uniji bio samo jedan od razloga što je odobrila sredstva za taj projekt. U dokumentima koji su dostavljeni Večernjem listu jasno se vidi kako je u korespondenciji Sarajeva i Bruxellesa EU tražio konzultacije od BiH po tom pitanju. Sve je rađeno u sklopu predstudije koju je vodio prof. Adam K. Prokopowicz, a koju je Europska komisija izabrala za ovaj projekt. U odgovoru bh. strane, koji potpisuje Izet Bajrambašić, pomoćnik ministra za prometnu infrastrukturu, pripremu i provedbu projekata u Ministarstvu prometa i veza BiH, a koji datira od 21. kolovoza 2013. godine, piše kako “vlasti u BiH nisu planirale izgradnju luke u Neumu”. U  međuvremenu je Bajrambašić suspendiran.

Odluke bošnjačkih kadrova

– Ne stoji teza određenih osoba da je Europska komisija vodila aktivnosti bez bh. strane, posebice bez Bošnjaka kao konstitutivnoga naroda. U dokumentima se jasno vidi kakav je bio stav državnih institucija po tom pitanju i on je došao od bošnjačkih kadrova – rekli su nam naši sugovornici iz Ministarstva prometa i veza BiH.

Ističu kako se odluke nikada nisu donosile jednostrano kada je u pitanju Pelješki most te kako je čak bošnjačkom povjerenstvu prepuštena određena prednost jer su Bošnjaci u BiH imali najviše prigovora na taj projekt.

– Prihvaćeni su svi zahtjevi bh. povjerenstva koje je pregovaralo s hrvatskom stranom o tom pitanju, a odgovore na pitanja iz europskih institucija slali su bošnjački kadrovi. Sada se krivnja pokušava prebaciti na hrvatske kadrove i službeni Zagreb. Dokumenti otkrivaju pravu istinu, to su činjenice - zaključili su naši sugovornici.

Zahtjevi bh. strane znatno su poskupili projekt Pelješkoga mosta. U konačnom dogovoru njegova je visina povećana za više od 20 metara te će, prema dogovoru, iznositi 56 metara. BiH će imati, umjesto jednog, pet plovnih putova, a visina mosta je za 12 metara viša od visine najvišeg broda koji je ikada plovio Jadranskim morem.

Kad se govori o pitanju morske granice BiH i Hrvatske, pravo je pitanje zašto se sada pokreće to pitanje nakon desetljeća šutnje. Poruka hrvatske strane je jasna – most će se graditi. Bez obzira na sve pokušaje opstrukcije.

 

Komentara 74

Avatar U_hljeb U gsg vg
U_hljeb U gsg vg
13:50 16.08.2017.

Bakir priča šta gazde u haljinama kažu!! Bakire konjino ne znaš ni plivati , a u Neumu je 93% Hrvata. Šta ti imaš sa Neumom i morem?. Idi u Zenicu pa tamo gradi luku i razv!!ijaj islamski turizam. Ako budede rata sa srbima na srpskoj sam strani... pun mi vas ....

ZI
ziheras
13:51 16.08.2017.

Nije stvar u Neumu, nego u Pločama. BiH ima povlašteni status u luci Ploče baš zato što Hrvatska ima povlašteni prijelaz preko Neuma. Ako se most izgradi onda dolazi u pitanje status luke Ploče, naravno, ne zato što bi im Hrvatska zatvorila pristup (to nema nikakvog ekonomskog smisla) nego zato što bi možda izgubili te povlastice. Kakav Neum, pa tu se ne može ni vez za čamce napravit a kamoli ozbiljna luka. Gaz je preplitak za bilo kakav ozbiljniji brod. Zato će učiniti sve da spriječe gradnju mosta, ali naravno, nemaju šanse, budući da Hrvatska gradi na nedvojbeno svojem teritoriju i još gradi most za prolaz brodova koji nikada, u najluđim snovima ne bi mogli ući u Neumski zaljev. Pa ispod tog mosta može proći nosač aviona, o čemu pričamo?

CA
carlo20
14:27 16.08.2017.

Bošnjačka politika pokazuje svoje pravo lice i namjere. Njihov cilj je podijela BiH na dva nacionalna entiteta – srpski i bošnjački, u kojem muslimanska komponenta svoje gubitke od Srba u ratu nadoknađuje otimanjem hrvatskih prostora. Primjer takve islamističke ekspanzije, bošnjačkaa je politika manifestirala na izborima u gradiću Stocu. Sjetimo se nereda u Stocu. Sve Bošnjačke stranke, od SDPa do SDAa su se ujedinile u tom gradiću da sruše Hrvata gradonačelnika. Bošnjačka politika u lukavoj strategiji zaposjedanja donjega toka rijeke Neretve, a u konačnici i njezina ušća, smatra svojom ključnom vojno-političkom točkom s koje će nadzirati južne dijelove hrvatske jadranske obale. Bošnjacima je Neum cilj, ali u zaleđu se odigravaju ključne bitke. Bošnjacu su si zacrtali demografsko zaposjedanje Stolca, te osvajanje hrvatskoga Mostara destabilizacijom kroz izdvajanje tzv. bošnjačkih dijelova grada iz njegova sastava što potpuno paralizira razvoj grada, sprječava njegovo okrupnjavanje i središnju, odnosno glavnu ulogu u prirodnom i povijesnom hvatskom povezivanju. Bošnjačko podržavanje anarhije u Stocu i Mostaru povezana je s politikom muslimanskoga prodora na jadransku obalu, koju će pokušati Bošnjaci realizirati izbornim osvajanjem Stolca i promjenom etničkoga sastava pučanstva u Neumu izgradnjom luke Neum, što bošnjačka politika, uz pomoć sumnjivog bliskoistočnog kapitala nastoji i ostvariti. Hrvatska ne smije dozvoliti širenje islama na svojim južnim granicama.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije