Viktor Orban

Mađarski premijer postigao je znatne uspjehe, ali dio javnosti zamjera mu despotsko vođenje države

Viktor Orban
Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)
08.07.2014.
u 20:00

Unatoč bogaćenju, Orban je omiljen među Mađarima jer zemlja napreduje u gospodarskom smislu

Voljeli Mađari Viktora Orbana ili ne, smatrali ga spasiteljem Mađarske ili pritajenim diktatorom, nitko mu ne može osporiti da je državi, u ekonomskom smislu, njegova vlada donijela prosperitet. Prije godinu dana Mađarska je i prije vremena otplatila cjelokupan dug MFF-u, Orbanova vlada prisilila je banke da na sebe preuzmu problem duga u švicarcima, smanjeni su porezi, inflacija i nezaposlenost... Ipak, stil vladanja Fidesza i njegova čelnika, aktualnog mađarskog premijera Viktora Orbana, europskim naočalama gledano, malo koga oduševljava.

Reforma državne uprave

Orbanovu vladavinu, posebno u njegovu drugom mandatu osvojenom 2010., a ponovno potvrđenom ove godine, karakterizira gotovo despotski pristup vlasti. Samo nekoliko tjedana nakon što je njegov Fidesz u svibnju 2010. dobio 53 posto glasova na općim izborima, što je pak bilo dovoljno za osvajanje dvije trećine mjesta u mađarskom parlamentu, Orban je iz temelja promijenio osnove mađarskog političkog sustava.

Ustavne promjene, pripremljene u tajnosti, prošle su parlamentarnu proceduru u samo tri tjedna. Ustavni sud, koji je donio jednu od odluka koja pak Orbanu nije bila po volji, Orban je jednostavno ‘razvodnio’. Uz postojećih devet članova, imenovao je ustavnim sucima još dodatnih šest pravnika, među kojima je njegov osobni odvjetnik. Na taj je način osigurao kontrolu nad radom institucije zajamčivši da Ustavni sud nikad neće jednoglasno donijeti odluku koja mu nije po volji. Nakon što je proveo temeljne promjene zakonskog okvira mađarske politike, na ključna mjesta postavio je sebi apsolutno lojalne ljude. Na mjesto predsjednika mađarskog parlamenta Orban je postavio dr. Laszla Kovera, svog bivšeg cimera iz studentskih dana, čiji je gotovo jedini zadatak kontrolirati rad zastupnika i umanjiti utjecaj i javnu prisutnost opozicije te Fideszu osigurati apsolutnu dominaciju.

Broj ministarstava Orban je smanjio na samo osam kako bi sva zbivanja u Mađarskoj bila pod kontrolom Orbanovih poslušnika. A ministri koji su došli na ključna mjesta nerijetko nemaju nikakve veze s resorom koji vode. Tako je mjesto ministra ljudskih resursa, odnosno čelništvo ministarstva koje se brine o mirovinskom i zdravstvenom sustavu, zapošljavanju, školstvu, financiranju umjetnosti i integraciji manjina u društvo, povjerio svom osobnom duhovniku, svećeniku Reformističke crkve Zoltanu Baloghu koji prije toga nije imao nikakva iskustva s državnom upravom. Na mjesto ministra razvoja postavio je knjigovođu, Laszlo Nemeth nema fakultetsku diplomu, samo srednjoškolsku. Ali je zato apsolutno lojalan Fideszu i Viktoru Orbanu. Nakon što je učvrstio vlast u političkom smislu, Viktor Orban krenuo je u bogaćenje. Iako je plaća mađarskog premijera relativno skromna,

Orbana danas drže jednim od najbogatijih ljudi Mađarske. Baš kao i svojedobno hrvatski premijer Ivo Sanader, očito je da se Orban služio ne baš legitimnim i legalnim sredstvima kako bi povećao svoj osobni imetak. A to se najbolje vidi u Felcsutu, malom selu tridesetak kilometara zapadno od Budimpešte. To mjesto sa samo 1800 stanovnika danas je vjerojatno najuređenije naselje u Mađarskoj, i to zahvaljujući samo jednoj činjenici.

U Felcsutu je odrastao Viktor Orban i u njemu je, kada je preuzeo premijersko mjesto, odlučio sagraditi ladanjsku kuću. Orban i supruga kupili su u Felcsutu dobrano ispod cijene komad zemlje od Sandora Bognara, direktora lokalne farme kojega je na to mjesto imenovala upravo Orbanova vlada. Šest tjedana kasnije, parlament je donio odluku kojom se Felcsutu i još pet okolnih sela odobravaju sredstva za obranu od poplava iako je Felcsut označen kao mjesto gdje je poplava malo vjerojatna. Ipak, ministar unutrašnjih poslova digao je ovo seoce na vrh liste prioriteta pa je Orbanovu mjestu dodijeljeno nepovratnih 2,7 milijardi forinti, odnosno nešto više od 8,5 milijuna eura.

Istovremeno, Sandoru Bognaru odobren je otkup farme čiji je bio direktor, kao i okolna 54 hektara zemljišta, i to po subvencioniranim cijenama. Načelnik Felcsuta golemi novac koji se našao na računu nije iskoristio samo za podizanje nasipa na rijeci koja nikada neće poplaviti već je malo mjesto pretvorio u svojevrstan dragulj. Nakon ovog preuređenja, zemljište koje su Orbanovi kupili za 6 milijuna forinti ili 19 tisuća eura danas vrijedi oko 70 puta više.

Glavni grad Orbanistana

Kao veliki zaljubljenik u nogomet, Orban je potaknuo ideju da se u “njegovu” selu napravi nogometna akademija. Ali ne bilo kakva. Sagrađen je supermoderni stadion sa 4000 sjedećih mjesta, dvostruko više nego što Felcsut uopće ima stanovnika, i to samo desetak metara od Orbanove vikendice. Osnovana je zaklada koja upravlja stadionom, a koju rado financijski potpomažu nama dobro znani MOL, vjerojatno i dijelom novca pristiglog iz Ine, kao i najveća mađarska banka, OTP Bank. Tu je i nogometna akademija prozvana po legendarnom mađarskom igraču Ferencu Puskasu. Ipak, bilo bi krivo tvrditi da se Orban posvetio samo Felcsutu kada je došao na vlast. U njemu je proradila i strast za poslom i vinarstvom, pa je još tijekom svog prvog premijerskog mandata, još krajem devedesetih, Orbanova supruga Aniko Levai zajedno s mađarskim iseljenikom u Švicarskoj Deszom Kekkessyjem kupila velike vinograde tokajca.

Naravno, njihovo grožđe odmah je počela otkupljivati državna mađarska vinarija, koja je dobila i financijske potpore države u iznosu od 4 milijarde forinta. Usto, Orban-Kekkessyjeva tvrka zatražila je potporu države za poboljšanje vinograda. Iako su bili relativno novi u poslu, s iskustvom od samo godinu ili dvije dana, dobili su, među 570 vinarskih tvrtki kojima je potpora odobrena, drugi najveći iznos nepovratnih sredstava. Više od 41 milijun forinti, odnosno nešto više od 130.000 eura. Ujedno, da bi učvrstio poslovno prijateljstvo, Orban je Kekkessyjeva zeta imenovao mađarskim veleposlanikom u Francuskoj. Da i dio Mađara vidi Orbana kako svojevrsnog monarha, potvrđuje i izjava nekadašnjeg mađarskog premijera Gordona Bainala koji je ustvrdio kako je “Mađarska prerasla u Orbanistan, a njen stvarni glavni grad nije Budimpešta, već Felcsut”. U jeku svog bavljenja politikom i učvršćivanja vlasti, Viktor Orban nije zaboravio ni najbližu obitelj. Upravo njegov otac protagonist je jednog od prvih financijskih skandala koji se vezuju uz Orbana, ali i sam Fidesz. Naime, prilikom prelaska iz jednopartijskog u višepartijski sustav, sve su stranke dobile dio imovine MZSP-a, odnosno nekadašnje Mađarske komunističke partije.

Fidesz, koji je inače osnovan 1988. kao liberalna stranka da bi tek 1994. prešao na potpuno suprotnu stranu političkog spektra prerastavši u konzervativce, dobio je vrijednu zgradu koju je stranka odmah odlučila prodati. Dio novca završio je kod Orbanova oca Gyzla koji je njime privatizirao veliki kamenolom u kojemu je do tada radio.

Unatoč svemu, pod Orbanom je Mađarska ekonomski prosperitetna i sigurno je da će ga Mađari podržati ma koliko se Orban ponašao kao monarh.

>> Viktor Orban: Ponosni smo na MOL i po potrebi ćemo ga zaštititi

Komentara 9

ZH
zhecko
07:40 09.07.2014.

"Dio javnosti" je samo raspala lijevoliberalna oporba ispod 15%. O stilu vladanja Fidesz-a ne bih - imaju 2/3 u parlamentu. Donose zakone o spašavanju "Švicaraca", vode rat sa bankama, rade na smanjenju režijskih troškova.... I vode rat sa EU diktatom,om, jer se već svaka sitnica propisuje (prskalice). Sa Cameronom je glasovao protiv eurofederaliste Junckera....

CI
cicibela
11:28 09.07.2014.

Nema šanse da se u Hrvatskoj pojavi neki domaći orban. Tko god u RH zagovara nacionalne interese yugo zombiji ga proglase crnom gujom, fašistom i ustašom.

BF
brkonja fra brkati
21:55 08.07.2014.

Mađari su samosvjesni i imaju odgovornost prema nacionalnom identitetu,što Hrvati nemaju,Upravo zato smo bili pod Mađarima,a ne oni pod nama.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije