Izazovi su veliki. Žene sa sela danas rade, vode menadžment, a uza sve to moraju popratiti i djecu i kuću. Međutim, sav taj predani rad i trud u konačnici se ipak isplati jer to netko prepozna – kaže Aleksandra Berić iz Ljupine kod Nove Gradiške, najuzornija hrvatska seoska žena, koja je tu prestižnu titulu osvojila na državnom natjecanju u Benkovcu.
Za titulu najuzornije seoske žene natjecalo se 16 kandidatkinja iz cijele Hrvatske koje obrađuju zemlju, bave se poljoprivredom, stočarstvom, proizvode sireve, zimnice, likere, džemove i mnoge druge proizvode.
Natjecanje koje se održava dulje od dva desetljeća postalo je iznimno prepoznatljiv događaj koji iz godine u godinu svjedoči primjerima žena koje brišu granicu između ruralnog i urbanog, potvrđujući se kao supruge, majke, uspješne poduzetnice i poljoprivrednice, ali i žene koje od osnovnih proizvoda stvaraju dodanu vrijednost.
Aleksandra Berić (38) uspjela je spojiti obiteljski život, poduzetništvo i očuvanje tradicije. Magistrirala je agroekonomiku, a dodatnim obrazovanjem usavršila se u upravljanju projektima u ruralnom razvoju te postala stručnjak zaštite na radu, operater poslovne informatike i voditelj uredskog poslovanja.
Prijepodne radi u gradskoj upravi, gdje se najviše bavi temama vezanim za poljoprivredu. Poslijepodne je prava poduzetnica, majka i domaćica koja vodi OPG na kojem s obitelji proizvodi hranu, dok se ona sama brine o financijama i knjigovodstvu farme.
– U Benkovcu je bilo jako lijepo, pratili su me prijatelji i svi koji su htjeli doživjeti taj događaj. Osjećaj je prelijep, čast je biti odabran za nekoga tko čuva baštinu i promovira selo i obiteljske vrijednosti u našim malim zajednicama – govori Aleksandra.
Obiteljsko gospodarstvo Berić bavi se uzgojem svinja, ratarstvom, a također su aktivni u seoskom turizmu te nude autentične slavonske specijalitete i priče o slavonskoj baštini.
Poseban doprinos očuvanju i promociji bogate slavonske povijesti i kulture Aleksandra pruža kroz projekt "Kuća moje baštine", kojim je obogatila njihovo malo gospodarstvo. Riječ je o objektu ruralnog turizma u kojem je njezina obitelj objedinila starine, ruho i vrijednosti iz obiteljskog stabla koje godinama marljivo prikuplja. Dobro govori engleski i njemački jezik, što joj uvelike pomaže u komunikaciji sa stranim gostima.
– Jako je važno očuvati tradiciju slavonskog sela jer toga je danas sve manje. "Kuća moja baštine" je poseban projekt, mala etno postava koja je također ocijenjena jako dobrom – nastavlja.
Aleksandra je mlada i sposobna žena s puno ideja i velikim ambicijama. Njoj je, kako je istaknuto na njezinu predstavljanju, samo nebo granica.
Mladim ženama poručuje da se više eksponiraju i uključe u društveni rad. Selo danas više nego ikad prije treba promovirati jer gradovi su prenapučeni, a na selu je prekrasno.
– Čar sela je nešto što morate osjetiti. Seoske zajednice nude nešto drukčiji život, ali jednako kvalitetan, pogotovo u današnje vrijeme, kada na selu imate svu infrastrukturu i svoju zdravu domaću hranu. Meni je drago da se kroz agroturizam i sve ove manifestacije to naglašava, pogotovo uloga žene. Jer kada žena odluči ostati na selu, onda cijela obitelj ostaje na selu – istaknula je najuzornija seoska žena.
Dopredsjednica udruge Uzorne hrvatske seoske žene, članica žirija Dragica Vučković, rekla je kako se ljestvica u izboru najuzornije svake godine podiže sve više.
Odlučuju nijanse. Cijeni se i boduje rad, trud i upornost sudionica, ali pri tome je važno reći da se ne bira najveća paćenica ili mučenica, nego žena koja će sve svoje vrline, sposobnosti i znanja uložiti u svoj OPG. Ona će ga time oplemeniti, ali i dočarati sve blagodati sela i dati mladima volju za ostanak u selu i bavljenje poljoprivredom. To je bila nijansa koja je prevagnula kod Aleksandre. Ona je visokoobrazovana, kroz školovanje oplemenjuje svoj OPG koji se bavi svinjogojstvom. Jednako tako, sama piše projekte i pridonijet će time razvoju svog OPG-a, ali i cijelog mjesta i županije.
– Aleksandra pokazuje da žene imaju volju živjeti na selu i boriti se za to. Utjelovljenje je vrijednosti koje pomalo nestaju, a to su obitelj, vjera, tradicija i čuvanje kulturne baštine. Te vrijednosti u medijskom prostoru danas, nažalost, zamjenjuju kvazielita i iskrivljene vrijednosti – kazala je Dragica Vučković.
