Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko i premijer Arsenij Jacenjuk žestoko su se ovih dana sukobili pa se vlada u parlamentu jedva izvukla na glasovanju o nepovjerenju. Predsjednik je – iako ima pravo veta – ipak potpisao zakon o korupciji kojim je ukinuta kaznena odgovornost dužnosnika koji navedu lažne podatke u imovinskoj kartici!
Osim toga, dužnosnici ne moraju navesti ni imovinu članova najuže obitelji, kao ni išta što vrijedi manje od 6900 eura! Tako je aktualna vladajuća garnitura praktično dobila indulgenciju, oprost grijeha, koji vrijedi do 2017., tako da se sudionici prosvjeda protiv Viktora Janukoviča koji su prije dvije godine riskirali i život na kijevskom trgu Majdanu mogu pitati ima li nade da Ukrajina ipak postane ono što su htjeli, zemlja vladavine prava u kojoj se može bez mita školovati, zapošljavati, poslovati... Serhij Pahomenko, docent na katedri međunarodnih odnosa i vanjske politike Sveučilišta u Mariupolju, kaže kako u Ukrajini optužbe za korupciju pljušte svakodnevno i time je ljude teško iznenaditi.
– Svi okrivljuju svakoga. Za nas je to uobičajena pojava, ali gotovo nikad ne dovodi do sudskog procesa, već predstavlja element političke borbe i odnosa s javnošću. Jer, svi jako dobro znaju da su u korupciju umiješani svi, čitav sustav, čitava zemlja – kaže Pahomenko. Zbog novog propisa bivši je ministar obrane Anatolij Hricenko za Press Ukrajine napao vladu i predsjednika.
Izbjeći će odgovornost
– Sad je zakon predvidio kako ne navesti svoje otoke i imanja na Azurnoj obali u imovinskim karticama. U praksi to znači da će sve jahte, automobili, dragocjenosti nabavljene do 2017. ostati izvan imovinskih kartica dužnosnika, dakle korumpirani političari će zakonskim putem izbjeći odgovornost za nezakonito stjecanje bogatstva – istaknuo je bivši ministar.
Zbog mlake borbe protiv korupcije Ukrajini je zaprijetila i šefica MMF-a Christine Lagarde pa neće biti nove tranše pomoći Fonda ako se korupcija ne počne suzbijati.
– Zabrinuta sam zbog slabog napretka Ukrajine u upravljanju zemljom i u suzbijanju korupcije. Ukrajina riskira povratak u promašene ekonomske politike koje su je mučile u nedavnoj prošlosti – rekla je Lagarde.
MMF izvlači Ukrajinu s 37 milijardi eura kredita, no nastavak tog programa ovisit će o tome hoće li vlada pokazati ozbiljnu volju u borbi protiv korupcije. O suzbijanju korupcije ovisi i rasplet političke krize i sukoba na istoku Ukrajine, tvrdi Timothy Snyder, američki povjesničar sa Sveučilišta Yale, specijalist za srednju i istočnu Europu i holokaust. O tome je nedavno govorio za kanadsku obrazovnu tv-kuću TVO, koju financira pokrajina Ontario.
– Prosvjedi na Majdanu dogodili su se u prvom redu zbog korupcije, a ne zbog toga što Ukrajinci ne vole Ruse, a vole Amerikance. Prosvjedovala je srednja klasa, htjeli su da prestane korupcija i zato su htjeli ići bliže Europskoj uniji i modelu zemlje s vladavinom prava. S druge strane, imali su ruski model borbe protiv korupcije u kojem postoji jedna glavna korumpirana osoba kojoj su podređeni oligarsi i tako je uspostavljen neki red. Ako Ukrajina provede reforme i vladavinu prava na velikom dijelu teritorija koji kontrolira, teritorijalni problem će se riješiti sam, jer će Ukrajina biti puno privlačnija od ruskog Krima ili jugoistoka kojim dominiraju Rusi – rekao je Snyder.
No, korupcija je onesposobila i obranu zemlje u sukobu koji je počeo prije dvije godine, pa Guardian izvještava o ocjeni britanskog vojnika ukrajinskog podrijetla koji kaže kako je čak 6 od 10 žrtava sukoba stradalo zbog prijateljske vatre ili zbog lošeg rukovanja oružjem, koje je uza sve i zastarjelo i loše održavano, zbog – korupcije. U Hrvatskoj smo prošli sličan put, primjerice s optužbama da se na oružju koje je trebalo stići u Vukovar masno zarađivalo, a slično kao i u nas, nestabilna situacija, rat na istoku i okupacija Krima zacijelo nisu pridonijeli uspostavi vladavine prava, a prouzročili su veliki udar na gospodarstvo 2014. kad je potrošnja pala gotovo 10 posto, investicije 23 posto, a dug sa 79 skočio na 98 posto BDP-a. I naravno, tu su velike žrtve, ubijeno je devet tisuća civila i 2300 vojnika, a 21 tisuća je ranjenih. Iz vlade je ovih dana otišao i na Zapadu omiljen kao reformist ministar gospodarstva Aivaras Abromavičius, koji je optužio Porošenkova pomoćnika da zaustavlja protukorupcijske mjere.
– Porošenko je čovjek sustava. S jedne strane, on ga želi promijeniti nabolje, ali s druge je tijesno povezan s njim. I kao lukav i pametan biznismen u politici, igra igre, trguje, radi korak naprijed pa natrag, kako bi izbjegao otvoreni sukob sa sustavom, s prijateljima, s poznatim i korisnim okruženjem – komentira Pahomenko ulogu predsjednika Porošenka u ukrajinskoj koruptivnoj križaljci.
Porošenko i dalje ima tv
Zbog raširene korupcije, u ukrajinskoj vladi ima niz ljudi koji su boravili u inozemstvu, od njih se očekuje da su naučili raditi drukčije. Jedna od njih je i ministrica financija Natalija Jareško, rođena u Americi, za koju se spekulira da bi mogla biti premijerka ako dođe do formiranja tehnokratske vlade. Za njemački Zeit Jareško je ovih dana pobrojila i neke uspjehe dosadašnje vlasti, jer ipak ih ima.
– Svatko tko vozi dijete u školu sad zna da ga neće zaustaviti policija kako bi zatražila mito, a policija će i doći na poziv. Tako nije bilo 22 godine – kaže ministrica, koja je ispričala i kako je u državnoj blagajni bilo tako malo novca da je morala birati kome će dati, kome ne. No, Ukrajina je, kaže, puno i postigla, suzbijeni su neki monopoli, uklonjen posrednik iz trgovine plinom koji je zarađivao milijarde. Očekuje se rast gospodarstva od dva posto, slično kao i u Hrvatskoj, a ministrica najavljuje da bi dug do 2020. trebao biti oko 71 posto BDP-a. Do tada, Ukrajina ima puno socijalnih problema i 5,5 milijuna kućanstava dobiva pomoć za plaćanje plina koji je poskupio 450 posto. Dotle, predsjednik Porošenko i dalje je jedan od najvećih tajkuna u zemlji, i dalje ima i svoj tv-kanal. Hoće li prodati svoj biznis? Ministrica kaže kako je danas teško prodavati tvrtke, a drugi tv-kanali pripadaju ljudima koji imaju svoje vlastite interese, pa je vladi kojiput teško prenijeti što se stvarno događa. Na sve ukrajinske nevolje, tu su i radikalni desničari koje Rusija koristi kao oružje da cijelu vlast optuži kao fašističku. Na drugu obljetnicu Janukovičeva bijega u Rusiju 21. veljače okupili su se nacionalisti na Majdanu tražeći odlazak vlade i paleći vatre, ali nije ih bilo više od tisuću. I to pokazuje da je u pravu povjesničar Snyder kad kaže da radikalni desničari u Ukrajini imaju znatno manju podršku nego u mnogim zapadnim zemljama, kao što su Belgija, Nizozemska ili Francuska. Ukrajincima je prosvjeda ionako dosta, prvi put su se digli još 1989. godine, još za vrijeme Sovjetskog Saveza. Sad žele efikasnu vlast, no to se ne postiže brzo.
>> Steinmeier: Nema napretka u rješavaju sukoba na istoku Ukrajine
Ne samo zato.