Povratak kreditnog rejtinga države na investicijsku razinu izravni je efekt kontrole javnih financija u posljednje tri godine. Ide li se u novi ciklus rasterećenja, hoće li nas dugovi zdravstva pokopati i što kaže na prozivanja o prevelikoj državnoj potrošnji detektiranoj HUP skorom, za Večernji list govori ministar financija Zdravko Marić.
Što povratak rejtinga na investicijsku razinu znači za standard građana i uvjete poslovanja za poduzetnike?
Kreditni je rejting prije svega vezan uz cijenu duga, odnosno kapitala, kako za državu, tako i za poduzetnike i građane. Kad on raste, kamate padaju i tako raste i konkurentnost gospodarstva. Da budem još malo konkretniji i točniji u izričaju, pada premija rizika koja se zaračunava svakoj pojedinoj zemlji, pa tako i njezinim kompanijama. U protekle tri godine ta premija rizika smanjena je za više od 200 baznih bodova, za koji iznos su naše sve kamate niže. To se vidi na ukupnim izdvajanjima za kamate iz državnog proračuna koje su u te tri godine manje za četvrtinu ili čak za tri milijarde kuna. Na svakom refinanciranju obveznica i kredita iz prošlosti ostvarili smo značajne uštede. Sjetimo se samo refinanciranja dugova autocesta i cesta.
U jednom trenutku vladalo je uvjerenje da pod pritiskom tih dugova ne ostaje puno opcija osim davanja u dugoročne koncesije, i to ne baš povoljne za državu. Pokazali smo da ima i boljih opcija i to smo i učinili i restrukturiranjem duga postigli održivost tog važnog sektora našeg gospodarstva. Smanjenje kamata osjete i poduzetnici, ali i građani na svojim osobnim primjerima kod stambenih ili potrošačkih kredita. Kroz uštede na kamatama ostaje im više novca za druge namjene, poduzetnicima za investiranje, a građanima za potrošnju. A ja ću opet reći da prostora za daljnji pad kamata i dalje ima.
Cijeli razgovor s ministrom Marićem pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od ponedjeljka ili u našem e-izdanju.
Od ostalih tema izdvajamo:
>>Stotine kamera za brzinu nadzirat će autoceste: čvorišta, tunele, radove...
>>Slamu, bikovu spermu, rogove, riblje otpatke i mulj prodali smo za nekoliko milijuna eura
>>'Domaće' iz Egipta: Kako prepoznati mladi krumpir s hrvatskih polja
>>Češki paradoks: gospodarsko čuo usred političkog kaosa
Ali I vise I HR je nazalost tu nemocna I sve zavisi od kamata u svitu recite narodu istinu