Je li Milenko Bašić, glavni akter afere Vjetroelektrane Krš – Pađene, utjecao na ministra financija Zdravka Marića na sastanku „jedan na jedan“ kako bi mu svojom pozicijom predsjednika Nadzornog odbora HBOR-a osigurao kredit u iznosu koji razvojna banka nikad dotad nije odobrila? Je li sporna i sama činjenica da su se njih dvojica našla na tom sastanku? Nisu to najvažnija pitanja u vezi s tom aferom, no svakako su prilično bitna. Odgovarajući na njih, ministar Marić ne samo da tvrdi da ništa nije sporno, nego i poručuje da mu je dužnost održavati takve sastanke s poduzetnicima!
“Sastanci su mi zadaća”
– U svemu tome nema nikakve tajnovitosti, kao ministar financija i predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a razgovaram o raznim prijedlozima, projektima… Na tim sastancima čujem što netko ima za reći i to je maksimalno što može dobiti od mene – komentirao je Marić medijima u Vukovaru gdje je došao dati podršku HDZ-ovu kandidatu za gradonačelnika. Dodao je kako je to način da se čuje investitora bez nazočnosti konzultanata. Ističe da je kredit odobren tek kad su ispunjeni svi uvjeti koje je banka pred njega stavila, da se uredno otplaćuje i da je siguran da će se uredno vratiti. Na pitanja o pritiscima koje su na njega radile Josipa Rimac i Gabrijela Žalac odvratio je da je kao ministar svakodnevno izložen različitim vrstama inicijativa te da je njegova zadaća oduprijeti im se.
– HBOR je bio vrlo konzistentan od samog početka i držao svoj princip. Zadaća Nadzornog odbora i moja jest dati stručnim službama da ustraju u tome i to se u konačnici i dogodilo – kazao je Marić.
Prema Statutu HBOR-a, zadaća NO-a je davanje suglasnosti za odluke Uprave o svim kreditima većim od 37 milijuna kuna. No s obzirom na sve okolnosti, tražili smo od Uprave HBOR-a da nam detaljno opiše proceduru odobravanja kredita Milenku Bašiću za projekt gradnje vjetroelektrane Krš – Pađene: od prvih kontakata sada uhićenog investitora s HBOR-om do isplate. Zamolili smo i da se očituju o tome je li tijekom procesa odobravanja kredita bilo intervencija bilo kojeg dužnosnika, uključujući ministra financija, kakve su prirode bile te intervencije i jesu li bile presudne za odobravanje kredita? Također, zanimalo nas je je li i inače dio redovne procedure da se članovi Nadzornog odbora sastaju s investitorima koji apliciraju na kredite HBOR-a i kakvu ulogu imaju u proceduri odobravanja kredita. Odgovorili su vrlo načelno i općenito, zapravo nisu odgovorili ni na jedno postavljeno pitanje.
Problem zaštita okoliša
– HBOR se u svojem poslovanju vodi profesionalnim standardima i pravilima struke, a odluka o odobrenju kredita donosi se na temelju financijskih pokazatelja, analize dokumentacije te propisanih procedura. Tijek procedura odobravanja kredita, uvjeti koje korisnici moraju ispunjavati, potrebna dokumentacija kao i ostali uvjeti kreditiranja javno su objavljeni na web-stranicama HBOR-a. Toliko od razvojne banke. Kontaktirali smo i bivšeg predsjednika uprave HPB-a Tomislava Vuića, na kojeg je Bašić preko istih posrednika pokušao utjecati da mu odobri čak 50 milijuna eura kredita, no objasnio je da je sve rekao Uskoku koji mu je savjetovao da o tome ne daje izjave pa mu je prilično čudno kako je sadržaj iskaza osvanuo u medijima. Niz komercijalnih banaka, ne samo HPB, odbio je tada Bašićev C.E.M.P. koji je podržala državna razvojna banka, ali ne zbog iznosa. Sporna je bila neusklađenost zastarjele dokumentacije o investiciji s aktualnim dozvolama za zaštitu okoliša. Zato je Bašić i „morao“ nuditi mito za financiranje projekta. Kad su mu sve lađe potonule, prije nego što je uskočio spasilački HBOR, tadašnji direktor C.E.M.P.-a Ivan Šimić pristupio je čak i Zadruzi za etično financiranje, osnivačima etične banke, te tražio financiranje, iako im licenca još nije bila na vidiku. Optužen za korupciju, Bašić je kasnije njihov model financiranja koji je predviđao osnivački ulog proglasio iznuđivanjem financiranja osnivanja etične banke, i to pod pritiskom Mosta koji je bio dio Vlade.
Izvađen iz ovog konteksta, projekt sam po sebi nije uopće loš. Zapravo ne bi bio loš da je Bašić stupove i turbine za vjetroelektranu nabavio u Hrvatskoj, ali nije. Ipak, kao što kaže ministar Marić, kredit se uredno vraća. No poticajnom cijenom koju država plaća za ovako proizvedenu energiju, a budući da je HBOR državna banka, znači da država plaća – sama sebi.
VIDEO Josipa Rimac izašla iz Remetinca
Naravno da se vraca,jedino neznamo tko,mozda je trebao reci da se ne vraca a mogao bi i reci koliko se je to vec vratilo.