Za pijaču ima biti pri sakom horvackom stolu domaće vino i žganica. More se piti i drugi kakov napitek, ali vinu se ima dati prednost, arti su se i naši pradedi najrajše pri vinu pajdašili. Pri jelu nesme faliti zelje i puretina ili gusetina, a takaj ni mlinci. Med kolači moraju biti paprnjaki ili gibanica”. Trinaesti je to članak Križevačkih štatuta, pravila kojih se valja držati prilikom veselica.
“Njim se moraju pokoravati i s njim se imaju posluživati vsi pajdaši i pajdašice pri veselom stolu”, piše u tom dokumentu koji razlikuje i četiri vrste pajdaša. Stari pajdaši su oni koji su se šest i više puta našli za istim stolom u istoj kući i kod istog domaćina, mladi su oni s manje od šest druženja, pajdašice su “vredne i preštimane zastupnice krasnega spola”, dok su pridošlice gosti koje pozove sam domaćin ili “dojdu s kojim pajdašem ili pajdašicom”. U svakom društvu na čelu je morao biti stoloravnatelj, a njegovi činovnici ili pomagači su oberfiškuš, jedan ili dva fiškuša, popevač ili kantuš-minister, govorač, čuturaš, barilonosec ili peharnik i vunbacitelj. Prema Križevačkim štatutima i Koprivničkim regulama “odradit” će se i nadolazeće Martinje, krštenje mošta koji prelazi u vino. Martinjski običaji početkom studenog u veselim društvima po vinogradima i ugostiteljskim objektima u podravskom kraju imaju dugu povijest.
Izbor Velikog meštra
Turistička zajednica Koprivničko-križevačke županije već tradicionalno u Križevcima organizira Veliku martinjsku špelanciju, sastanak tridesetak martinjskih biškupa iz cijele regije koji između sebe biraju Velikog meštra martinjskog ceremonijala, prvog među jednakima, kojemu će predati pečat i biškupsku kapu. Prema jedinstvenom ritualu na kraju krste mošt u vino i vlasniku izdaju “krsni list” kao dokaz da je poganin mošt preveden u finu vinsku kapljicu. Dakako, tradicionalno se uključuju udruge vinara s finom kapljicom.
To je, pak, samo jedna od brojnih manifestacija u Koprivničko-križevačkoj županiji, koje tijekom godine koje privlače velik broj posjetitelja. Posebna je atrakcija, primjerice, nagradama ovjenčan Renesansni festival u Koprivnici, kad se na ostacima gradskih bedema upriličuje povijesni spektakl prepoznat na europskoj razini. U Turističkoj zajednici Grada Koprivnice na čelu s kreativnim Renatom Labazanom svake godine podižu ljestvicu i osmišljavaju teme festivala, a ove godine tema je bila tajne željeza.
Posjetitelji su tako krajem kolovoza uživo gledali kako se u pećima tali željezna rudača. Postavljen je, kao atrakcija, i veliki drveni labirint. Valja istaknuti i da je festival ove godine dobio i zlatnu plaketu “Plautilla” Međunarodnog kongresa povijesnih gradova u Solinu. Krajem lipnja u Đurđevcu se održava prikaz Legende o picokima, posvećene hrabrim braniteljima utvrde koji su u 16. stoljeću nadmudrili tursku vojsku. Ulama-beg imao je u planu opsadom izgladnjeti branitelje Đurđevca, a kad je od sve hrane preostao samo jedan pijevac, picok, starica je došla na ideju da ga topom ispale na Turke koji su se povukli jer su zaključili da u utvrdi obiluju namirnicama kad se već njima razbacuju.
Nije izvorno, ali je veselo
U utvrdi Stari grad posjetitelji mogu doznati sve o Picokima i baštini đurđevačkog kraja u inovativnoj, interaktivnoj i multimedijalnoj interpretaciji tijekom cijele godine. Interpretacijski centar Picokijade kao dio Muzeja Grada Đurđevca lani je svrstan među top tri kulturne atrakcije na nacionalnoj razini.
Sredinom lipnja u Križevcima se održava Križevačko veliko spravišće, sa scenskim prikazom pomirbe kalničkih šljivara i križevačkih purgera. Bila je 1242. kad se kralj Bela IV. pred najezdom Tatara koji su ga opsjedali sklonio u grad Kalnik. Kalnički seljaci šljivama su prehranili Belu i vojsku i tako Tatare prisilili da odustanu od opsade. U znak zahvale kralj je braniteljima Kalnika podijelio plemenitaške titule, što je izazvalo bijes križevačkih purgera. Sukob je okončan ženidbom kalničkog šljivara i purgerske djevojke.
Na popisu vrijednih manifestacija koprivničko-križevačkog kraja je i međunarodni folklorni festival “Iz bakine škrinje”.
Svake godine u srpnju u Podravinu stižu mladi iz cijeloga svijeta, koji predstavljaju folklorno nasljeđe svojih domovina. Kako je ovo godina obilježavanja europske kulturne baštine, festival je bio proširen programom “Koprivnički dani kulturne baštine”, s prezentacijom nematerijalne kulturne baštine poput drvenih igračaka, ivanečkog veza, bregovske pite, peteranskog šlingeraja...
Spomenut ćemo i nešto što nije izvorno podravsko, ali izaziva interes i domaćih i gostiju iz okolnih krajeva. Na popisu dobro posjećenih manifestacija Turističke zajednice Koprivničko-križevačke županije koje se organiziraju svakoga ljeta je Country vikend na jezeru Šoderica, gdje se bira najbolja kaubojka. Dakako, ne samo to. Zabava na Country vikendu uključuje i natjecanje amatera u obaranju ruku te pripremanju kaubojskog graha na kotlovinskom tanjuru.
