„Hrvatska vlada se raspada, uskoro izbori“, procjenjuju mediji na njemačkom jeziku. I upozoravaju na razdor u hrvatskom društvu, piše Deutsche Welle.
Objašnjavajući kako je politička kriza u Hrvatskoj kulminirala kada je premijer Tihomir Orešković zatražio povlačenje Tomislava Karamarka (HDZ) i Bože Petrova (Most) s dužnosti potpredsjednika Vlade, a da je Karamarko na to poručio kako premijer više ne uživa povjerenje HDZ-a, austrijski list Der Standard piše da je hrvatska Vlada de facto već pala. Taj list dodaje da je Karamarko uputio na to da se nadstranačkom premijeru stalno predbacivalo da ustvari ne posjeduje političku moć.
Svađa koja opterećuje Hrvatsku
Spiegel Online pak objašnjava da u hrvatskoj Vladi "već tjednima postoje napetosti: povod za aktualno stanje su optužbe za korupciju protiv Karamarka. Božo Petrov, predsjedatelj druge koalicijske stranke Most i također potpredsjednik Vlade, stoga je zatražio Karamarkovu ostavku. Karamarkov HDZ na to je Most nazvao nesposobnim i sa svoje strane zatražio ostavku Petrova. U petak se šef Vlade Orešković uključio u svađu i zatražio ostavku obojice svojih zamjenika. Svađa između njih postala je 'prevelik teret za čitavu zemlju', kazao je u obrazloženju."
Usto, objašnjava dalje Spiegel Online, HDZ je poručio da ne želi više surađivati s Mostom: "Te dvije stranke od početka su bile partneri koji ustvari nisu jedan za drugoga. Kršćansko-konzervativni HDZ, uz socijaldemokrate, jedna je od dviju velikih stranki zemlje. HDZ se optužuje za korupciju, kriminalnu privatizaciju starih državnih poduzeća i pogreške napravljene u gospodarskoj politici. Most je tek nedavno osnovan i zalaže se za dalekosežne reforme sustava koji HDZ ustvari reprezentira."
Vlada je produbila postojeći razdor hrvatskog društva
Najopširniji tekst o krizi u Hrvatskoj donosi Süddeutsche Zeitung (SZ) koji svoj članak počinje rečenicom da u lipnju za Hrvatsku inače započinje najbolje doba u godini, jer s prvim ljetnim danima stižu turisti i njihov novac. "Ali ove će godine, izgleda, sve biti drukčije. Da se hrvatski političari među sobom vrijeđaju kao simpatizeri fašista ili kao komunisti, nije ništa novo. Novo u ovoj situaciji jest da je ideološka rovovska bitka obuhvatila čitavo društvo i desetke tisuća ljudi nagnala na demonstracije. Ako ćemo se orijentirati prema tome kako ta dva tabora sami sebe opisuju, onda su tu suprotstavljeni ''patrioti'' i '''liberali''. Patriote predvodi vladajuća nacionalno-konzervativna stranka HDZ i podržava ih Katolička crkva. Otpor protiv vlade u međuvremenu okuplja skupine koje su inače tek labavo povezane: socijaldemokratsku oporbu, lijevo-liberalne novinare, udruženja nastavnika, umjetnike i kulturnjake, židovske zajednice, srpsku manjinu i hrvatske Rome. Ovoga tjedna protivnici vlade mobilizirali su te ljude", piše SZ osvrćući se na prosvjede koji su organizirani u znak podrške reformi školstva.
"Nastavnici Vladi predbacuju da se u nastavnim planovima i programima želi utvrditi nacionalističko uzdizanje hrvatske povijesti. Inicijatori prosvjeda istodobno ističu da oni sami nisu pripadnici nikakve stranke i ne zastupaju neku određenu ideologiju te da prije svega žele provesti metodičke reforme. U svim većim gradovima zemlje održani su prosvjedi protiv državne obrazovne politike, ali ne zbog toga što su Hrvati posebno angažirani ljubitelji grupnog rada, referata i nastave matematike. Razlog je tome što je novoj Vladi nakon samo pola godine na vlasti pošlo za rukom produbiti ionako postojeći razdor u društvu, kao i većini – koja se ne zanima posebno za politiku – dati osjećaj da se u parlamentu, osim klevetanja i svađa, malo toga zbiva. Činjenica da politika u zemljama nasljednicama Jugoslavije danas nije ništa više od psovke, jedna je od posljedica ratova devedesetih godina. Političari, a to su bili i jesu ljudi koji se obogaćuju, krivnju uvijek svaljuju na susjeda i više naginju velikim riječima nego praktičnim rješenjima", obrazlaže SZ.
Još uvijek svađa oko uloge ustaškog režima
Osvrćući se na aktualnu napetu političku i unutarkoalicijsku situaciju u Hrvatskoj, SZ piše da je u uspjeh Mosta na proteklih izborima ustvari samo pokazao "koliko su Hrvati umorni od svojih stranaka, tih muških saveza koji se i tri generacije nakon kraja Drugog svjetskog rata još uvijek svaki dan svađaju o tome je li ustaški režim kao marionetska država nacista bio patriotski ili fašistički."
SZ svoj članak završava ne baš optimističnim prognozama za Hrvatsku, navodeći da je koalicija Mosta i HDZ-a ustvari propala te da, ako Karamarko i Petrov poslušaju Oreškovića i odstupe s funkcije, ostaje nejasno može li premijer spasiti vladajuću koaliciju.
>>Karamarko nakon sjednice vrha HDZ-a: Imamo predispozicije da uđemo u preslagivanje većine
"Domoljubna" koalicija = "Optužuje ju se za korupciju, kriminalnu privatizaciju starih državnih poduzeća i za greške napravljene u gospodarskoj politici."