Posljednji su se tjedan u raznim medijima pojavile interpretacije po kojima je Zarez izvor nekog tajnog "Zlatarovog zlata", poligon za regrutaciju u državnu službu, fikus-firma za izvlačenje državnog novca, kulturni parazit koji vlast hrani samo zato što neki njezini službenici u tome imaju vlastiti materijalni interes. U pozadini takvih napisa stoji prekrajanje medijskih zakona u Ministarstvu kulture i nova-stara neuroza koliki će komad budžetskog kolača netko dobiti, pa su se uslijed te neuroze sami zainteresirani akteri s medijske, tobože nezavisne, scene brže-bolje prihvatili posla da iz reda izguraju, tj. eliminiraju, svaku konkurenciju, priopćeno je iz Zareza- dvotjednika za kulturna i društvena zbivanja.
Navode kako je taj medij opstao svih ovih godina zahvaljujući ljudima koji u njemu rade i njiohovoj spremnosti da rade bez financijske koristi ili za "vrlo mali" novac.
Do danas Druga strana d.o.o. nije povećala svoj osnivački kapital niti su dioničari ostvarili ikakvu dobit, jer u poduzeću nije bilo nikada dobiti, već se tijekom godina zbog nedovoljnih sredstava zapravo stvarao dug. Redakcija Zareza je tako uvijek, u svim svojim različitim sastavima, zapravo plesala na žici između održivog i neodrživog, i da smo se rukovodili isključivo financijskim interesima i "tržišnim uspjehom" odavno smo se trebali ugasiti, zaključuje se u priopćenju.
Dioničari Druge strane nisu imali nikada privatne financijske koristi od Zareza, nisu privatnu korist ni očekivali, a nisu se niti ponašali kao da je ovo poduzeće koje mora ostvarivati rast i biti konkurentno na tržištu kapitala. Zarez je većinu godina svoga postojanja (osim prvih godina) dobivao dotacije Ministarstva kulture i Grada Zagreba, i to uvijek putem godišnjih javnih natječaja. Uredno smo svake godine osmišljavali programe, izrađivali budžete, podnosili izvještaje i ispunjavali svoje obaveze (broj svezaka, broj stranica, teme i dr.).
Tako je bilo za ministra Bože Biškupića, pa Antuna Vujića, iznova Bože Biškupića, sve do Andree Zlatar. Iznosi tih potpora su se posljednjih godina čak smanjivali, pa je ove godine – dakle u komisijama u kojima su sada neki od članova navodne Zarezove krtice – Zarez dobio 600 000 kuna od Ministarstva i 180 000 od Grada, dok je u Biškupićevo vrijeme dobio 700 000 kuna (npr. 2008. i 2009.), tj. ranije od Grada 330 000 kuna (2008.), 250 000 (2009.), 200 000 (2010.). Na što se trošio i troši taj novac poreznih obveznika, opširno i po stavkama, možete pročitati u novom broju Zareza, poručilo je uredništvo Zareza.
>>Z. Violić posao dala suradnicima koji su je štitili u Zarezu
