Znanost je dokazala čemu služi san – stanicama da obnove energiju, mozgu da se oslobodi nepotrebnog, a nakon dobrog sna lakše učimo i pamtimo. Uz spavanje vezujemo i još jedan pojam koji već stoljećima budi ljudski interes – san.
O tome kako nastaju snovi stalno se raspravlja. A mistika postaje još dubljom kada vidimo kako su snovi nekih povijesnih osoba čak promijenili svijet. Poznata priča o Frankensteinu nastala je nakon što je Mary Shelley u snu vidjela blijeda studenta pokraj tijela sastavljenog od više leševa koje se trza kao da se bori za život. Svjetski klasik, Yesterday grupe The Beatles nastao je nakon što je cijelu melodiju Paul McCartney najprije usnuo, da bi je odmah nakon buđenja i odsvirao na svojem klaviru. Niels Bohr usnuo je strukturu atoma, jezgru oko koje se okreću elektroni baš kako se planete okreću oko Sunca.
Albert Einstein imao je inspirirajući san u kojem se sanjkama spušta niz strminu toliko brzo da su mu se i zvijezde počele prikazivati na drugačiji način. Jer, u toj se brzini on približio brzini svjetlosti. Indijski matematički genij Srinivasa Ramanujan tvrdio je kako često sanja hindusku božicu Namakkal koja mu daje kompleksne matematičke formule koje je on mogao dokazivati nakon što bi se probudio. Frederick Banting sanjao je pokus koji će ga kroz drugi san dovesti do saznanja kako razviti inzulin kao lijek za dijabetes.
>> Zašto sanjamo? Ovo su 4 znanstvene teorije koje nude odgovor
>> Imate li erotske snove? Evo što oni znače
