Sutra se navršava punih deset godina otkako je Hrvatska punopravna članica EU. Što je nam je članstvo donijelo, je li i kako promijenilo naše društvo i je li se u međuvremenu promijenila i Unija, razgovarali smo s Matom Mijićem, političkim analitičarem koji je od prvih dana članstva bio angažiran kao savjetnik hrvatskoj europarlamentarki Ruži Tomašić. Mijić procjenjuje kako nakon 10 godina "bolje ide Hrvatskoj, nego i EU".
"Mi smo u ovih deset godina u mnogo čemu napredovali, EU baš i nije", kaže Mijić i podsjeća da je EU u ovom razdoblju potresao niz kriza, od krize liderstva do socioekonomskih poremećaja poput migrantske krize koja je, kaže, pobudila razna kulturološka trvljenja tako da su odnosi među europskim institucijama gori nego ikad.
Na pitanje jesmo li kao društvo danas bolji, razvijeniji i manje korumpirani, kako smo se nadali, odgovara kako smo u mnogočemu napredovali, a za neke od tih stvari zaslužna je, kaže, EU, i to ne u smislu tutorstva, već zbog same činjenice da smo dio jednog od razvijenijih društva, svoje demokratske prakse i način općenitog funkcioniranja. U pozitivne učinke članstva na hrvatsko društvo ubraja otvaranje jednog uređenog tržišta za naše poduzetnike, kao i EU fondove, koji imaju svoja pravila.
VEZANI ČLANCI:
"Neki su se u tome pokazali malo kreativniji od drugih pa Ured europskog javnog tužitelja ima puno posla, ali neovisno o tome, mislim da smo napravili ozbiljne ozbiljne korake naprijed i kao društvo i kao država", procjenjuje Mijić, uvjeren i da nam je članstvo u EU pomoglo da institucije koje nismo uspjeli izgraditi koliko-toliko postavimo na noge.
Kad je riječ o benefitima fondova, upozorava kako je "pomalo poražavajuće" što se hvalimo količinom novca koja nam je na raspolaganju.
"To je nešto što nam, pogotovo u infrastrukturnom smislu, može dati ozbiljan poguranac. Ali što ste ozbiljniji, razvijeniji, to se manje želite oslanjati na nekakvu stavku koji su vam drugi dobacili", naglašava Mijić.
Govoreći o promjenama u zadnjih 10 godina na unutarnjoj političkoj sceni, primjećuje da euroskepticizma još uvijek ima, ali da je karakter primjedbi prema integracijama drukčiji nego je bio u vrijeme ulaska u članstvo.
VEZANI ČLANCI:
"Generacija koja je Hrvatsku oslobodila, koja je u ratu obranila suverenu volju hrvatskog naroda da ima svoju samostalnu neovisnu državu jako se teško, što je sasvim prirodno, odrekla onoga što je krvlju stvorila. Ali, osim što je vrijeme prošlo, evo, i mi smo deset godina stariji, pa su tako i ti ljudi. Dolaze i neke nove generacije koje su politički artikulirali nekakvi novi problemi. Hrvatski euroskepticizam još uvijek nije u onoj fazi gdje se gdje prepoznaje Bruxelles kao krivca za socioekonomske probleme, za probleme kulture, integracije migranata i općenito probleme s imigracijom. Mi tek sad zapravo doživljavamo prvi ozbiljniji val imigracije iz trećeg svijeta, zanemarimo li 2015. godinu, koja je bila samo prolaz kroz Hrvatsku", kaže Mijić. Zaključuje stoga da će se tek vidjeti hoće li i Hrvatsku zahvatiti rast euroskeptične desnice koji bilježe zemlje zapadne i srednje Europe, a potaknut je upravo osjetljivim pitanjima migracije.
"Naime, politika azila je nadležnost EU, o njoj se odlučuje u Bruxellesu, a posljedice trpe oni na terenu. Tu se vrlo često u zapadnim državama pokazuje da su oni koji smatraju da ih je sustav napustio nekakva radnička klasa, koja ima dojam da je zamijenjena jeftinijom, da se tako možda malo banalno izrazimo. Ti ljudi i njihove zajednice na kraju trebaju integrirati sve te nove radnike, iako oni smatraju da je na njihovu štetu to što su ti ljudi uopće i došli", pojašnjava Mijić i upozorava da se prilagodba migranata u dobrom dijelu država srednje i zapadne Europe zasad pokazuje kao gotovo pa nemoguća misija.
Što se tiče položaja i ugleda Hrvatske u EU i "modernog suverenizma" o kojem govori HDZ, Mijić tvrdi da se radi o nekoj vrsti obmane. "Ne možete vi biti suvereni u većoj mjeri tako što prepuštate supranacionalnim tijelima da donose odluke u kojima vi u velikoj većini politika nemate mogućnost veta. A sada, kako vidimo, trendovi su da se makne mogućnost veta i jednoglasno odlučivanje iz svih politika EU, tako da u tom smislu to nije suverenost", upozorava Mijić. Ipak, uvjeren je da se Hrvatski glas u EU čuje i da se može čuti još više, ali upozorava da stvari treba staviti u realnu perspektivu.
VEZANI ČLANCI:
"Svi mi volimo Hrvatsku i Hrvatska je naša zemlja, ali je poanta priče da je veliko pitanje bi li Hrvatska mogla funkcionirati kao ravnopravni susjed jednom, nazovimo ga tako, velikom europskom carstvu s pola milijarde ljudi. A mi smo, kao, neovisni i s manje od četiri milijuna ljudi s njima smo ravnopravni i ravnopravno trgujemo. To bi bilo jako teško. Hrvatska bi zapravo bila suočena s možda većim pritiscima nego što je ovako kao članica, a ne bi imala nikakvu mogućnost ni lobiranja ni suodlučivanja o bilo čemu", tumači.
Kad je riječ o proširenju EU na zemlje u hrvatskom susjedstvu, Mijić je uvjeren da će do njega kad-tad doći, ali naglašava da je za Hrvatsku izuzetno dobro što je ušla samostalno i politički se odmakla od tog prostora što joj, uvjeren je, u strateškom smislu daje veliku prednost u odnosu na te države.
Na kraju je komentirao i poruke francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o potrebi odmicanja od utjecaja SAD-a. Mijić je uvjeren kako takvo što nije moguće budući da je, kaže, EU zapravo američko čedo. Pogotovo je skeptičan prema ideji istodobnog strateškog partnerstva s Kinom. "Naravno da SAD neće dopustiti da Europska unija tek tako nađe drugog strateškog partnera. Ja bih rekao da to ne bi bilo ni prilično mudro zato što mi, koliko god smo različiti od Amerikanaca, ipak imamo nekakvu zajedničku i povijesnu poveznicu i dio zajedničkog zapadnjačkog, kršćanskog identiteta", drži Mijić. Napominje pritom da će Amerikanci uvijek imati saveznike u EU te da se u posljednje vrijeme kao najsnažniji njihov saveznik nameće Poljska. "Amerikanci će uvijek naći nekoga tko će zagovarati 'transatlantic' i neće dopustiti da osovina Pariz, Pariz, Berlin odvede EU u nekom drugom smjeru", zaključuje ovaj analitičar.
VIDEO Plenković: Važno je da se do 30. rujna donese zakon o izbornim jedinicama
Tako su razmišljali i kada su gajili entuzijazam da napravimo prvu Jugu. Ishod znamo, a neće ni ovaj biti puno bolji. Nitko nikada nije radio za drugoga pa neće ni EU za nas. Svatko grabi samo sebi i iskorištava druge pri tome a mi smo već 30 godina iskorištavani od stranih telekoma, banaka, kompanija i političara. Dobijemo nekakvu financijsku pomoć ali daleko premalo za sve ono što smo im prepustili. I za kraj sada kreće navala na hrvatske obradive površine, tako da nam od suverenosti i vlasništva ostane samo ime Hrvatska