Dok premijer Zoran Milanović objašnjava javnosti razliku između operativnog i financijskog leasinga te opravdava neopravdivo – kupnju luksuznih automobila usred krize – u Bruxellesu se ministar Slavko Linić suočio s činjenicom da Europska komisija ne pristaje na krpanje rupa u proračunu i smanjenje deficita uz pomoć mirovinske štednje. Sada je već izvjesno da će EK odbiti prijedlog Hrvatske za proceduru prekomjernog deficita, što znači puno veću štednju i udar na korisnike proračuna od planirane.
Hrvatska Europskoj komisiji mora pokazati da dolaze i drugi prihodi u proračunu koji će značiti kontinuitet u smanjenju deficita, Linićev je zaključak nakon jučerašnjeg sastanka Vijeća za ekonomiju i financije EU (Ecofin) u Bruxellesu. Time je i Linić potvrdio nagađanja da Europsku komisiju u proceduri smanjenja hrvatskog prekomjernog deficita neće zadovoljiti jednokratno prebacivanje novca iz II. u I. mirovinski stup.
– Prihode od doprinosa za beneficirani radni staž nismo usmjeravali u I. stup pa je apsurd da iskazujemo deficit na taj način. No, evidentno je da to nisu strukturne, nego jednokratne mjere – rekao je novinarima ministar Linić. Procedura prekomjernog deficita službeno je otvorena nad Hrvatskom 28. siječnja, a iako se javno spominju neke od mjera koje će hrvatska Vlada dati na ocjenu Europskoj komisiji, u Bruxelles još službeno nije poslan popis tih mjera.
– To su sve dokumenti i elaborati koje mnoga ministarstva u Vladi pripremaju i koje ćemo poslati stručnom timu povjerenika Ollija Rehna – rekao je jučer Linić. A poznato je da je prvi plan bio podići prihode uz pomoć štednje osiguranika s beneficiranim radnim stažom te uplate dijela ili cijele neto dobiti javnih poduzeća u proračun, dok bi se rashodi smanjili za 3,6 milijardi kuna i time ukupno smanjio deficit za 7,7 milijardi kuna. Ako takav plan ne bude prihvaćen, tražit će se velike uštede, a one se više ne mogu postići bez smanjenja plaća ili ulaska u rashode za socijalna davanja ili mirovine.
U tom kontekstu rasprava o smanjenju dužnosničkih plaća koja se vodi tiho iza zatvorenih vrata u Banskim dvorima postaje važna ne financijski, već politički. U trenutku kada Vlada, a to je vrlo vjerojatno, bude donosila odluku da svakom svom zaposleniku bilo u javnim bilo u državnim službama smanji plaću ili da građanima uvede neki novi porez, politički pristojno bilo bi pokazati gestu suosjećanja, ako nikako drukčije, onda smanjenjem plaća. Neslužbeno se može čuti da bi se dužnosnicima primanja smanjila od pet do deset posto. To bi značilo da će premijer ostati bez 1000 do 2000 kuna na mjesečnoj razini, a njegovi ministri u Vladi mogli bi raditi za maksimalno 1800 kuna manje nego do sada. Na njihovu kupovnu moć ti će iznosi puno manje utjecati nego smanjenje primanja od 500-tinjak kuna koje očekuje državne i javne službenike.
>> 'Ako ne stvaramo novo, onda su optužbe. Ako stvaramo, sve se pretvara u optužbe za mito'
Jadan Zoki, kako će otplaćivati kredit za stan erste sdp-ovoj banci, pa kredit za auto, a tu je još i briga za ljubavnicu, bit će teško!