Bilo je ljeta kad je gotovo pola austrijske vlade svoj godišnji provodilo u Hrvatskoj. To nije nimalo čudno jer su Austrijanci tradicionalno orijentirani hrvatskom dijelu Jadrana. I dok su austrijski ministri ovog ljeta zaobišli Hrvatsku i ostali ljetovati kod kuće, što je ove godine norma kod političara u Europi i svijetu, njihovi turisti su ipak odmor odlučili provesti u omiljenim odredištima u Hrvatskoj, najviše u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji. U trenutku kad su kod nas boravili deseci tisuća Austrijanaca, tamošnja je vlada podigla razinu rizika za Hrvatsku te donijela odluku da se zbog pogoršanja epidemiološkog stanja i uvoza zaraze u Austriju promijene preporuke za putovanja.
Austrijanci su pozvani da se vrate kućama, a od 17. kolovoza pri povratku u domovinu moraju predočiti negativan test na COVID-19, ne stariji od 72 sata, ili se testirati u roku od 48 sati od dolaska u Austriju, a da vrijeme do dobivanja rezultata provedu u samoizolaciji. Do tog datuma u Hrvatskoj je odmor provelo 360.000 Austrijanaca, što iznosi 34 posto u odnosu na brojke iz lanjske godine, i ukupno su ostvarili 2,2 milijuna noćenja te tako dosegli 40 posto lanjskog rezultata. O tome što je prethodilo austrijskoj odluci, zašto su Hrvatsku uzeli kao cjelinu, a ne po županijama, vjeruju li hrvatskim brojkama i kako odgovaraju na izjave šefa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka da ljeto prolazi, a stiže sezona skijanja kad će Hrvatska propisivati mjere, razgovarali smo s austrijskim ministrom za Europu, integraciju i vanjske poslove Alexanderom Schallenbergom.
Karijerni diplomat, Schallenberg je neovisan političar kojega su nominirala Austrijska narodna stranka (ÖVP). U prvoj vladi kancelara Sebastiana Kurza (ÖVP), onaj u koaliciji sa Slobodarskom strankom (FPÖ), zamijenio je dotadašnju ministricu Karin Kneissl, a poziciju je zadržao i u drugoj Kurzovoj vladi, ovoga puta u koaliciji sa Zelenima.
Koje ste epidemiološke kriterije koristili kad ste odlučili promijeniti preporuku za Hrvatsku te uvesti da svi povratnici moraju pokazati negativan test na koronavirus ili se u roku od 48 sati po povratku u Austriju trebaju podvrgnuti testiranju? Koristite li iste kriterije i kod promjene preporuka i za druge države?
Odluku zaista nismo donijeli olako. Svjesni smo da je Hrvatska Austrijankama i Austrijancima vrlo omiljeno odredište za odmor. Međutim, među povratnicima s odmora iz Hrvatske naposljetku je došlo do enormnog porasta zaraženih. Naša je odgovornost u takvom slučaju reagirati brzo. Neprekidno promatramo brojke svih zemalja te sa stručnjakinjama i stručnjacima iz Ministarstva zdravstva, Ministarstva unutarnjih poslova te Ureda saveznog kancelara odlučujemo o nužnim mjerama. Tako je to bilo i u slučaju upozorenja o putovanju u Hrvatsku.
Glasnogovornik slovenske vlade za COVID-19 Jelko Kacin prije nekoliko dana iznio je neke sugestije da Hrvatska ne prikazuje realno broj oboljelih. Ima li Austrija kakvih zamjerki na transparentnost brojki koje dostavlja Hrvatske o broju potvrđenih slučajeva zaraze novim koronavirusom? Kako surađujete s hrvatskom stranom?
Imam vrlo dobar odnos sa svojim hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom te sam ga i telefonski informirao prije nego što smo izdali upozorenje o putovanju. Među prijateljskim zemljama se to jednostavno tako radi. Imamo vrlo dobru suradnju i imam puno povjerenje u hrvatske brojke.
Smatrate li da bi ova austrijska odluka mogla imati utjecaj na odnose dviju država?
Ne, apsolutno to tako ne vidim. Već sam i prije vrlo jasno rekao da će upozorenje o putovanju u Hrvatsku vrijediti što je kraće moguće, ali onoliko dugo koliko je potrebno. Čim to brojke dopuste, poduzet ćemo i korake da popustimo mjere, kao što smo to, primjerice, zadnje učinili s Ujedinjenim Kraljevstvom.
Slika epidemije i brojke razlikuju se od županije do županije u Hrvatskoj. Primjerice, Istra i Kvarner imaju mali broj zaraženih, no našle su se u istom kupu s ostalima. Austrija je pokazala da ponekad koristi regionalan, odnosno selektivan pristup pri ocjeni rizika i izdavanjima preporuka za putovanje pa su tako Kanarski i Balearski otoci jedno vrijeme bili izuzeti od preporuka za putovanje i mjera koje su se odnosile na Španjolsku. Možete reći da su ta otočja u specifičnoj situaciji zbog samog zemljopisa, ali Austrija je također posebno tretirala talijansku regiju Lombardiju od ostatka te zemlje kad je u proljeće ukidala restrikcije i otvarala se. Zašto u slučaju Hrvatske niste promatrali regije, već cjelinu?
Naravno da smo vrlo detaljno razmatrali i mogućnost djelomičnog upozorenja o putovanju. Nakon što smo se posavjetovali sa stručnjacima Ministarstva zdravstva, Ministarstva unutarnjih poslova te Ureda saveznog kancelara došli smo do zaključka da to ne bi imalo smisla. Austrijski turisti su mobilni, odnosno najčešće putuju automobilom, u nekim slučajevima i brodom, te ne ostaju na jednom mjestu.
Koliko ste dosad imali uvezenih slučaja iz Hrvatske? Možete li sa sigurnošću tvrditi da su se svi zarazili u Hrvatskoj ili postoji mogućnost da su dobili infekciju prije dolaska na ljetovanje?
Samo u Gornjoj Austriji – jednoj od najnapučenijih austrijskih saveznih pokrajina – dvije trećine novozaraženih povratnici su s putovanja, a od njih se polovina vratila upravo s odmora iz Hrvatske. Naša je odgovornost u takvim slučajevima reagirati hitro. To smo učinili, jednako kao što smo i u ponedjeljak najavili upozorenje o putovanju za Baleare.
U kojem dijelu Hrvatske su zaraženi Austrijanci proveli godišnji odmor?
Kao što sam i uvodno rekao, Hrvatska je za ljude iz Austrije jedna od omiljenih zemalja za odmor. Velik dio austrijskih turistkinja i turista odmor provodi u Istri i Kvarnerskom zaljevu. No omiljene su naravno i dalmatinske županije Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, a ondje je pak vrlo omiljen otok Brač.
Kako odgovarate na izjave da je uvođenje restrikcija za putovanja u Hrvatsku dijelom politička odluka, bilo zato što je Austrijancima savjetovano da provedu odmor i potroše novac u Austriji ili zato da bi prije početka školske godine imali čišću i sigurniju situaciju? Usto, kad se Austrija otvarala, prvo se otvorila državama koje su u tom trenu imale lošiju epidemiološku situaciju od Hrvatske koja je tada dnevno imala izuzetno malen broj novozaraženih, ponekad čak niti jedan slučaj.
Sredinom lipnja poduzeli smo prvi korak k otvaranju prema susjednim zemljama s kojima neposredno graničimo. Već samo nekoliko dana kasnije objavili smo ukidanje ograničenja prema Hrvatskoj. Taj prigovor, dakle, ne stoji. Već sredinom ožujka austrijsko ministarstvo vanjskih poslova savjetuje da se odustane od svih putovanja u inozemstvo koja nisu nužna. To ne činimo jer mislimo da Austrijanke i Austrijanci ne trebaju na odmor, nego jer je u vremenima pandemije jednostavno bolje za svaki slučaj ne imati granice između odredišta za odmor i vlastitog doma. Jednostavno moramo imati u vidu da se, globalno gledano, još nalazimo usred pandemije. To, nažalost, ponovno pokazuju i rastuće brojke novozaraženih.
Kako ste shvatili riječi glavnog hrvatskog epidemiologa, šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka o tome da smo na početku epidemije imali velik uvoz iz skijališta u Austriji i Italiji te da “ljeto brzo prolazi i skijanje će opet pa će oni zvati ljude da dođu, a mi ćemo imati situaciju da propišemo mjere”?
Virus se ne zaustavlja ni pred ležaljkom ni pred skijaškom žičarom. Bili u Austriji ili u Hrvatskoj, svi trebamo uložiti napore da i dalje ostanemo oprezni i smotreni kako ne bismo ugrozili uspjehe koje smo teško stekli u proljeće.
Koliko se Austrijanaca vratilo kući nakon uvođenja mjera, a koliko ih je nastavilo odmor u Hrvatskoj? Što mogu očekivati oni koji su ostali i nakon upozorenja u slučaju da se po povratku kući testiraju i budu pozitivni?
Upozorenje o putovanju nije zabrana, nego apel da se odustane od putovanja koja nisu nužna. No, preporučujemo svim Austrijankama i Austrijancima da se vrate kući, odnosno da više ne idu na putovanja. Turisti koji su se vratili iz Hrvatske ili se vraćaju s Baleara prije stupanja na snagu upozorenja o putovanju sada, među ostalim, imaju i mogućnost da se besplatno testiraju u Austriji.
Kako gledate na odluku Hrvatske da se, jedina u EU, otvori i za američke turiste?
To je samostalna odluka Hrvatske. Mi smo odlučili drukčije.
Što se mora dogoditi da Austrija promijeni preporuku za putovanje u Hrvatsku? Kada ćete revidirati preporuku za putovanja u Hrvatsku?
Redovito pratimo situaciju, stručnjaci se sastaju i savjetuju gotovo dnevno. U svakom slučaju nam je jasno da ćemo – čim to razvoj stvari dopusti – povući ograničenja za Hrvatsku. Onako kako smo to nedavno učinili, primjerice, za Ujedinjeno Kraljevstvo.
Kad počne skijaška sezona, naši neće zatvoriti granice, nego će se HDZ i SDSS sagnuti pred premijerom Kurcom.