Živio jednom davno najbogatiji čovjek u imotskom kraju koji se zvao Gavan i imao je ženu Gavanicu. Bili su oholi, zločesti i škrti. Jedne noći, za velike oluje i kiše, na vrata Gavanovih dvora pokuca prosjak. Gavanica, umjesto da mu pruži krov nad glavom, ogrjev i koricu kruha, vikom ga potjera. Prosjak je priupita: Zar se Boga ne bojiš?, a Gavanica mu odgovori: Što će meni Bog tvoj, dok je meni Gavan moj! Nakon tih riječi, nadviše se tamni oblaci, oluje zaparaše nebo, gromovi zapucaše, otvori se zemlja i Gavanovi dvori propadoše u zemlju. Na tom je mjestu, priča kaže, nastalo imotsko Crveno jezero. Nestvarno lijepo, čudesno, tajanstveno, opasno...
Crveno jezero duboko je nevjerojatnih 287 metara, nepristupačno, divlje i predivno te je uz obližnje Modro jezero, osim što plijeni ljepotom i krasi razglednice Imotskog, magnet za istraživače, ronioce i pustolove, ali i brojne turiste koji u Imotsku krajinu dolaze privučeni prirodnim ljepotama i luksuznim vilama. U Imotskom je proteklih dana ponovno bio i francuski istraživač Frederic Swierczynski, koji je ronio u Crvenom jezeru i snimao velike bočne otvore i kanale. Kruna je to opsežnih istraživanja, kojima je cilj stvaranje podloge za proglašenje geoparka, pod UNESCO-ovom zaštitom, što će ponudi Imotske krajine, Dalmatinske zagore i Hrvatske dati još jednu dimenziju.
Dolazak Frederica Swierczynskog sufinanciralo je francusko veleposlanstvo, čiji su predstavnici također ovih dana bili imotski gosti i sastali se s članovima ekspedicije. Imoćanima su tako imali prigodu pogledati dokumentarni film snimljen kada je prošle godine Frederic Swierczynski zaronio do dna Crvenoga jezera i poslušati prezentaciju o provedenim istraživanjima. Svemu ovome jako se veseli Luka Kolovrat, direktor Turističke zajednice Imota ,koja obuhvaća grad Imotski i osam općina Imotske krajine.
– Značenje dolaska ove ekspedicije je golemo. Kad spomenete Imotski, prva asocijacija je Modro i Crveno jezero pa promocija jezera svakako znači promociju cijele naše krajine. Dokumentarni film koji je snimio Frederic Swierczynski imao je strašan publicitet u Francuskoj. Prikazan je u udarnim terminima na njihovoj nacionalnoj televiziji. Zbog toga mi ove sezone imamo otprilike četiri puta više gostiju iz Francuske. Sada su nam Francuzi na četvrtom mjestu, a prošle godine su bili petnaesti – oslikava Kolovrat.
Istraživanjima stručnjaka cilj je ujedinjavanje prirodnih ljepota Imotske krajine u jedinstveni geopark Imotski koji planiraju registrirati pri UNESCO-u. Zbog toga su protekla dva tjedna u Imotskom bili i stručnjaci s Hrvatskog geološkog instituta iz Zagreba te speleolozi i biospeleolozi koji su, uz pomoć domaćih članova HGSS-a, TZ-a Imota i ronilačkog kluba Crveno jezero provodili istraživanja.
– Vrijedni geolozi i speleolozi prikupili su veliki broj uzoraka koje će dalje obrađivati u Zagrebu. Spustili su se u desetak jama i špilja, ronilo se u Krčevcu, Galipovcu, Prološkom Blatu, prohodalo se na desetke kilometara u potrazi za zanimljivim geološkim oblicima – kazuje Mijo Zdilar iz Pučkog otvorenog učilišta Imotski.
Imotske vile s bazenima, pak, otprije su hit na turističkom tržištu. Lani su imale 58.000 noćenja, a taj su broj ove godine dostigli već sredinom kolovoza. Sada su na ostvarenih 67.000 noćenja pa će brojka od predviđenih 70.000 za ovu godinu sigurno biti premašena.
– Ostvarit ćemo porast od 22 do 25 posto u odnosu na prošlogodišnje turističke rezultate – kaže Kolovrat, a time se malo koja destinacija u Hrvatskoj ove sezone može pohvaliti.
Imotska krajina goste, inače, dočekuje luksuznim kućama za odmor, dva manja hotela u Imotskom i kampom u Zagvozdu. Trenutačno se, pak, za turizam gradi ili prenamjenjuje još pedesetak objekata. Turističku ekspanziju, ističe Kolovrat, jako dobro prate i imotski vinari koji organiziraju posjete podrumima i degustacije vina, a ovih dana nude i sudjelovanje u berbi grožđa. Osim uživanja u imotskoj jeseni, toplom vremenu i kupanju u bazenima, posjetitelji Imotskog često odlaze na izlete u Makarsku, Brela, Split, Međugorje, Mostar... Na idealnom su mjestu, ništa nije udaljenije od sat vremena vožnje.
O finim jelima imotskog kraja ispisane su knjige
O finim jelima imotskog kraja dosad su ispisane cijele knjige. Ne manjka ih, kao ni kvalitetnih vina, a mnoge dobre domaćice ovih će dana namjernika dočekati i sezonskom slasticom – štrudlom od grožđa.
Glavni dio turističke sezone u Imotskoj krajini traje do početka listopada, ali sportaši, rekreativci i pustolovi dolaze i kasnije. Domaćini uvjeravaju da je upravo sada najljepše vrijeme za dolazak.
250 smještajnih objekata postoji na području Imotske krajine, a od toga je 220 kuća za odmor. Domaćini se pritom mogu pohvaliti da većina kuća za većina ima i svoje privatne bazene.
Bogatstvo umjetnih i prirodnih jezera
Ovo područje obiluje jezerima, a Turistička zajednica Imota promovira sva jezera u Imotskoj krajini. Među njima su tako i tri jezera na Galipovcu, umjetno jezero, Ričice i Prološko blato.
Je sve krasno i lijepo a stanovnistvo u njemackoj i drugdje... ...inace od turizma moze zivjetj 10% od ukupnog stanovnistva...itd