Analiza

Mladi ne mogu kreditom kupiti stan, a stanova za najam nema

25.11.2013., Zagreb - U Saboru je odrzan okrugli stol Hrvatskih laburista na temu Mirovinska reforma - opstojnost drugog mirovinskog stupa. Gojko Bezovan. Photo: Patrik Macek/PIXSELLPatrik Macek/PIXSELL
Foto: Patrik Micek/Pixsell
26.02.2015.
u 21:00

U Europi čak četiri milijuna ljudi živi na ulici, a 11 milijuna praznih je stanova.

U minule četiri godine broj beskućnika povećan je u 15 europskih zemalja uz najveći broj deložacija zabilježenih u Parizu, Madridu, Rimu i Dublinu, prema pisanju Guardiana, te se procjenjuje da je u Europi oko 4 milijuna beskućnika.

U Londonu su nedavno građani, sindikalisti i aktivisti marširali prosvjedujući zbog nedostatka domova koje si mogu priuštiti i pozivajući gradonačelnika i vijećnike da naprave više socijalnih stanova. Istodobno, kako ističe taj list, u Europi je prazno 11 milijuna stanova. Za razliku od Britanaca, Hrvati, koji si ne mogu priuštiti pristojan stan, ne očekuju da će im država pomoći, pa i ne prosvjeduju.

Prof. socijalne politike sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Gojko Bežovan upozorava da je kod nas koncept stanovanja putem kredita puknuo na mladim obiteljima koji su se zadužili u stambenim kreditima, a nemamo model socijalnog i najamnog stanovanja.

– Stanovanje je jedan od ključnih elemenata socijalne integracije odrasle osobe da može imati obitelj i mirno tražiti posao. Kod nas socijalne stanove, koji se uglavnom nalaze u većim gradovima mogu dobiti samo ekstremni socijalni slučajevi ili obitelji s petero, šestero djece. Nemamo model socijalnog stanovanja i najamnog za one koji nisu socijalni slučajevi. Nemamo strategiju stanovanja ni stambenu politiku iako je doprinos socijalnom stanovanju doprinos gospodarstvu. No, država se odlijepila od građana, pa rastu nejednakosti među ljudima – kaže prof. socijalne politike sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Gojko Bežovan.

Mnogi si građani diljem europskih prijestolnica ne mogu priuštiti pristojan stan zbog dizanja stambenih i cijena režija te nedostatka socijalnih stanova. Kod nas slučaj Vukovaraca koji moraju plaćati enormnih 2000 kuna za grijanje, dok inspekcija Ministarstva gospodarstva tvrdi da je sve po zakonu, najbolje pokazuje socijalnu neosjetljivost države. Zbog manjka socijalnih stanova u zemljama EU koje su navikle, za razliku od nas da ih imaju više, povećale su se liste čekanja za socijalne stanove, pa tako Guardian, navodi da je lani u Dublinu na listi za socijalne stanove bilo 3000 osoba više u odnosu na godinu prije.

Kad je riječ o mogućnostima građana da si priušte pristojan stan, u srednjoj i istočnoj Europi je stanje još gore zbog krize i kolapsa s kreditima. EU je cilj izvući 20 milijuna ljudi iz siromaštva do 2020. ulaganjem, među ostalim, u socijalne stanove. I Hrvatska do kraja 2016. treba donijeti program društvenog najma, kao jednu u nizu mjera provedbe Strategije borbe protiv siromaštva.

Stanovi za najam

No, na nedavnom slučaju samohranog oca Matije Basarca iz sela Komarevo kod Siska vidjeli smo da u nas pravo na socijalni stan, osobito u malim mjestima ne funkcionira. Prošli je tjedan i Slavko Linić kritizirao Vladu jer smatra da je obvezna sagraditi jeftinije stanove za najam te da bi gradove trebalo obvezati da grade stanove za građane s jeftinijim najmom. Nakon što su se deseci tisuća ljudi zadužili preko glave, rijetki će se sad usuditi dizati kredite.

– Kod nas je koncept stanovanja putem kredita pukao, osobito kod mladih obitelji koje su se zadužile u švicarcima. Mladi su ljudi zapeli u dužničkom ropstvu, što je fenomen koji nosi nove oblike socijalnih rizika i može potopiti desetke tisuća ljudi. Stan na Jarunu koji su 2007. platili 2570 eura danas ne mogu prodati za više od 1500 eura. Ti mladi neće moći u budućnosti imati pouzdane prihode kojima će otplaćivati kredite, a djeca im rastu i trebat će više novca za njihovo obrazovanje. Nisu toga bili svjesni u trenutku uzimanja kredita, a u nas tema socijalnog stanovanja nikako da se otvori. I Europarlament je shvatio problem i donio povelju prema kojoj smo dužni napraviti mjere kako pomoći obiteljima, a mi smo radili mjere kako pomoći špekulantima na tržištu nekretnina. Dvije i pol milijardi kuna uložili smo u stambene štedionice i taj novac dali bogatima, umjesto da je uložen u socijalne stanove. Rastu nejednakosti, sve je veći broj ljudi koji malo zarađuje. Situacija nije laka osobito u južnoj Europi, Španjolskoj, Italiji... gdje rastu nejednakosti. U Španjolskoj je 100.000 obitelji deložirano, imao sam priliku vidjeti da su cijela naselja poharana – kaže Bežovan pitajući se što čekamo sa strategijom stanovanja.

>>Uz prodaju, POS-ovi stanovi idu i u najam za 20 kuna po kvadratu

>>Uveli mogućnost najma i smanjili kamate na POS-ove stanove

Ključne riječi

Komentara 5

BA
bajo2
21:04 26.02.2015.

kada je tako,a dokazano je da se moze.šator pod ruke pa u beli zagreb grad!

MI
mismis
23:12 26.02.2015.

pa se vi pitate zakaj se mladi tesko odluce imati djecu. pa nemaju kam sami sa sobom.

ŽP
Žrtva-postkomunizma
21:24 26.02.2015.

Zaštičeni najmoprimci će uskoro biti iseljeni iz 2 tisuće stanova u privatnom vlasništvu u režiji države poslije izbora. Ovo je razlog zašto ljevica misli na prijevremene izbore. Kako reći braći komunistima da moraju van, jer je komunizam završio. Kako?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije