P: Dugo godina radim kod istog poslodavca. Podnijela sam pritužbu zbog uvredljivog ponašanja koje trpim od šefa, vrijeđaju me njegovi svakodnevni vulgarni komentari na moj izgled i spol. Unatoč tome poslodavac nije poduzeo ništa da se takvo ponašanje prema meni promijeni i da mi omogući zdravo radno okruženje. Zbog ovakve situacije na poslu počeli su mi se javljati i zdravstveni problemi. Što mogu učiniti?
(Petra, Labin)
O: Uznemirivanje na radnom mjestu od nekog djelatnika neželjeno je ponašanje koje nije traženo i ni na koji drugi način potaknuto od drugog djelatnika. Znam da zvuči komplicirano, ali riječ je o sljedećem: ponašanje onog koji uznemirava mora ići protiv zakonskih osnova zabrane diskriminacije te treba biti riječ o ponašanju kojem je cilj povreda dostojanstva osobe prema kojoj je takvo ponašanje upućeno. Namjera je uznemiravatelja vrijeđati dostojanstvo osobe, a takvo ponašanje, koje je zakonski zabranjeno, mora kod uznemirenog izazvati strah ili mora oko njega stvoriti ponižavajuće, neprijateljsko i uvredljivo okruženje.
Na žalost, takvo ponašanje često je vrlo teško dokazati jer su svjedoci i sami djelatnici istog poslodavca te u strahu od gubitka radnog mjesta često ne žele svjedočiti. No treba naglasiti da je u slučaju spora teret dokazivanja na poslodavcu koji je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla, i to tako da mu osigura uvjete rada u kojima neće biti izložen uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju. Ta zaštita uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.
Vama je najbolje pokrenuti sudski spor tek nakon što iscrpite sve mogućnosti predviđene zakonom kojima tražite da vas poslodavac zaštiti od uznemiravanja iako to nije procesni uvjet za pokretanje sudskog postupka. Kod odlučivanja o pokretanju sudskog postupka presudno mora biti da se ne radi o vašem subjektivnom doživljaju određenih postupaka poslodavca ili onoga koji vas uznemirava, već da se objektivno sagleda bi li se i drugi djelatnik u vašoj situaciji osjećao žrtvom takvog postupanja. Smatram da je dobro voditi dnevnik u kojem ćete zapisivati sve neželjene događaje na poslu kao i svoje dojmove kako biste ih u prvom redu osobno i kasnije pred sudom s određenim vremenskim odmakom mogli objektivno proučiti i iznijeti sporne situacije u kojima ste osjećali da ste stavljeni u nepovoljan i nepravedan položaj, sve prilike u kojima je kolega vrijeđao vaše dostojanstvo. Sudska praksa pokazuje da medicinska dokumentacija kojom možete dokazati da imate problema s mentalnim i fizičkim zdravljem, kao i eventualno stručno mišljenje koje bi vaše duševno stanje povezalo s nemilim događajima na poslu može biti korisna, ali ne i presudna. Također, sudska praksa pokazuje da to još uvijek ne znači da će sud, unatoč dokazima, svojom odlukom određeno ponašanje kvalificirati i karakterizirati kao mobbing na radnom mjestu te utvrditi da su postojali objektivni razlozi da se osjećate kao žrtva mobbinga.
>>Smije li vam šef nakon posla poslati e-mail?
>>Mobbing cvate u krizi: Lani u Hrvatskoj pet presuda
Mobing nije toliko teško dokazati, koliko postojeće strukture ne žele priznati da je on dio sustava. Predsjednik suda u kojem sam bio sudac, prešutio je u svom izvješću da sam bio na bolovanju 6 mjeseci, pa je Državnom sudbenom vijećuu prikazao da sam riješio 50% predmeta manje. Sve to nakon presude protiv INE. Mobing jest dio sustava, i tu činjenicu građani moraju prihvatiti, ako ne žele ili nemaju hrabrosti sustav mijenjati.