Koliki je kapital na prijelomu 19. i 20. stoljeća bio skoncentriran u rukama Srba u Hrvatskoj svjedoči podatak da je Srpska banka 1905. raspolagala sa 3,06 milijuna kruna, dok je ukupan kapital tadašnje Banske Hrvatske iznosio oko 49 milijuna. Banka je udarila temelje za ekonomski uzlet Srba i stvaranje tada moćnog srednjeg sloja, a uspješno je poslovala čak i u vrijeme najvećih izazova, tijekom Prvog svjetskog rata.
Ta činjenica svjedoči o povjerenju koje su Srbi imali u upravu banke, prije svega u Vladimira Matijevića, usprkos rastućoj nesigurnosti. Drugi svjetski rat Srbima u Hrvatskoj, pa i njihovoj banci, donio je, međutim nepremostive teškoće. Vlasti NDH 1941. preuzele su banku, postavile svoju upravu i promijenile ime banke u “Trgovačko industrijalna banka”. Kraj rata donosi i definitivan kraj Srpske banke jer komunističkim vlastima nije palo na pamet dopustiti obnovu institucije s tako snažnim nacionalnim obilježjem.
Uspjesi Matijevićeva kruga ostali su ipak inspiracija i za današnju, brojčano znatno manju srpsku zajednicu u Hrvatskoj pa je tako iz Srpskog narodnog vijeća potekla inicijativa za osnivanje Tesla banke, koja je povoljnim kreditima i logističkom podrškom trebala potpomoći povratak Srba na područja koja su napustili nakon Oluje. Tesla štedna banka d.d. osnovana je 2011. godine dokapitalizacijom jedne hrvatske štedionice. Uz suglasnost Savjeta Hrvatske narodne banke, Vlada pokrajine Vojvodine je putem republičkog Fonda za razvoj uložila 1,5 milijun eura, a Vlada Srbije 1,7 milijuna eura. Dioničari banke kasnije su postale i neke hrvatske tvrtke poput Agrokora, koji je u tom razdoblju bilježio ekspanziju u Srbiji, požeške Sladorane, Končara, Đure Đakovića i drugih.
Početni kapital od oko 4,5 milijuna eura nije bio dovoljan za uspješan rad pa je Tesla od početka poslovala s velikim gubicima, a rad banke pratile su i optužbe iz dijela srpske zajednice na račun vodstva SNV-a da su na račun banke pomagali vlastito poslovanje. Usto, nastupila je i recesija pa banka nikad nije pokrenula ozbiljniju kreditnu aktivnosti te je iz godine u godinu nastavila gomilati gubitke.
Nakon što je postalo jasno da postojeći dioničari nisu zainteresirani za jaču financijsku potporu krenula je potraga za strateškim investitorom koja je također trajala godinama. Bez uspjeha su ostali i pozivi vladi Srbije da još jednom dokapitalizira banku i spasi je od propasti pa je iz Srpskog narodnog vijeća naposlijetku stigla najava da će neuspjeh u projektu Tesla banke nadomjestiti osnivanjem nove financijske institucije za poticanje poduzetništva i zapošljavanja na područjima Hrvatske s većinskim srpskim stanovništvom – Tesla razvojni fond. Projekt je predstavljen prije više od godine dana, no još uvijek nije zaživio.
Predsjednik Srpskog društva Privrednik Nikola Lunić ne krije da se inspiracija za osnivanje Tesla banke, kao i drugih financijskih institucija koje bi trebale pospješiti položaj Srba u Hrvatskoj krije u Srpskoj banci i uspjehu kruga oko Vladimira Matijevića stoljeće ranije. Nije, međutim, siguran, koliko je u novim okolnostima moguće ponoviti barem dio onoga što je napravio Matijević.
Teško je povući paralelu s vremenima od prije 100 godina, budući da je to bilo vrijeme nacionalnog uzleta, na području Austrougarske integrirale su se nacije, a i Srbi su tada osvijestili svoju poziciju u smislu nacionalnog identiteta. U tom je periodu nastao čitav niz organizacija, od kulturnih, ekonomskih, financijskih i drugih, značajnih za određivanje nacionalne pripadnosti. Kraj 20. i početak 21. stoljeća donio nam je upravo suprotne događaje. Katastrofalne su posljedice rata koji je jednostavno desetkovao Srbe u Hrvatskoj, suočili smo se s potpunom demografskom devastacijom – upozorava Lunić.
Smatra da su, osim rata, srpsku zajednicu u Hrvatskoj skupo koštala i desetljeća socijalizma, koji je negirao nacionalni identitet. Ipak, uočava da su se Srbi nakon Domovinskog rata ponovo okrenuli nacionalnoj osvještenosti, što iščitava i iz činjenice da ih se sve više vezanih uz Srpsku pravoslavnu crkvu.
- U posljednje je vrijeme osnovano i mnogo srpskih institucija, prije svega Srpsko narodno vijeće, Privrednik i Prosvjeta obnovili su rad, no usprkos svemu, teško je ponoviti nekadašnje uspjehe jer nam je stanovništvo odselilo – kaže Lunić.
Podsjeća da je po podacima Državnog zavoda za statistiku na području današnje Hrvatske krajem 19. stoljeća živjelo 20 posto Srba, a da je njihov udio u stanovništvu danas svega četiri posto. Uz to, među stanovništvom koje je ostalo ili se nakon izbjeglištva vratilo u Hrvatsku prevladava uglavnom starija, radno neproduktivna populacija, koja živi gotovo isključivo od socijalne i humanitarne pomoći, upozorava Lunić.
Kaže i kako se u osnivanje institucija, pa i Tesla banke, krenulo s određenim entuzijaznom i vjerom da bi se devastirana područja mogla donekle demografski i gospodarski obnoviti, ali kako je Hrvatska, ali i matica Srbija pokazala vrlo malo interesa za to.
- Tesla banka bila je jedna nada, no ona nije profunkcionirala, i to prije svega zbog nedostatka političke volje. Tesla razvojni fond je u ideji, nije se formalno ustanovio, no nadamo se da će taj projekt uspjeti i da će pomoći revitalizaciji devastiranih područja – kazao nam je Lunić.
Ko o cemu Hrvati o Srbima.