Sa željom da iskoriste svoje ekonomske i druge potencijale, a prije svega da budu rival zemljama članicama G7, 2006. godine je osnovan savez zemalja koji je nazvan BRICS. Te 2006. godine Savez su činili Brazil, Rusija, Indija i Kina da bi im se četiri godine kasnije pridružila i Južna Afrika. Danas, 17 godina kasnije, mediji prenose informacije o postojanju mogućnosti da savez BRICS dodatno se proširi te da im se pridruže još neke zemlje poput Saudijske Arabije, Irana, Argentine, Turske…
Zemlje BRICS-a od osnivanja rade na razvitku gospodarske i političke suradnje kao i na stvaranju financijskih i drugih institucija kako bi zajednički djelovali na svjetskom tržištu. Jedan od važnijih njihovih ciljeva je reforma međunarodnih financijskih institucija zbog čega je 2014. godine osnovana Razvojna banka BRICS-a koja nastoji umanjiti utjecaj u svijetu MMF-a i Svjetske banke.
O značaju ovoga saveza država govori i to da trenutne članice pokrivaju čak 26,7 posto svjetske teritorije kao i da su među dvije punopravne članice dvije najmnogoljudnije države svijeta, Kina i Indija, koje zajedno imaju preko 3 milijardi stanovnika. Taj podatak je važan i kod osiguravanja potrebne radne snage. Države BRICS-a raspolažu s velikim nalazištima nafte, plina kao i drugih rudnih bogatstava.
Jedna od njihovih velikih prednosti je i što izlaze na sve oceane svijeta što je od iznimne važnosti za trgovinu i gospodarstvo. Trenutnih pet država imaju kombinirani nominalni BDP od 26,6 bilijuna američkih dolara, što je oko 26,2% bruto svjetskog BDP-a, i ukupnim BDP-om od oko 51,99 bilijuna dolara ili 32,1% globalnog BDP-a. Neki od službenih podataka govore i kako BRICS čini 20 posto svjetske trgovine, 25 posto stranih investicija te da sa 33 posto sudjeluje u razmjeni industrijskih roba.
Međutim, unatoč svim tim impresivnim podacima postavlja se pitanje ugrožavaju li zemlje BRICS-a, ili će to moći uskoro, ekonomski i gospodarski države Europske unije, SAD, Japan kao i druge najrazvijenije zemlje svijeta koje nisu dio ovoga saveza.
Hrvatski ekonomski analitičar i profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Damir Novotny kaže kako uopće nije sporan potencijal koji imaju države BRICS-a ali i da je taj savez još uvijek ekonomski i gospodarski daleko od EU.
- Da bi savez BRICS-a ekonomski i gospodarski ugrozio EU potrebno je nekoliko desetljeća njihovog snažnog razvoja ali i da pri tome države EU uspore svoj rast i razvoj. To samo govori kolika je trenutna razlika između država EU i država BRICS-a koje su po BDP-u ispod prosjeka EU pa čak i ispod BDP-a Hrvatske. Uz to članice BRICS-a moraju napraviti velike zaokrete u društvenom i institucionalnom razvoju – rekao je Novotny.
Podsjeća kako je u prošlosti bilo raznih sličnih saveza te da su njihovi razlozi za ujedinjavanje uvijek bilo lakša ekonomska i trgovinska razmjena i slično. Isti je slučaj i sa državama BRICS-a kojega čine neke od najvećih država svijeta ali i da im je svima nedostatak nerazvijene institucije. Svoje tvrdnje pojašnjava i s primjerom Venezule koja je iznimno bogata prirodnim resursima ali su njeni stanovnici i dalje siromašni. Interesantan je i primjer grada Nogales koji se dijelom nalazi u SAD-u, a dijelom u Meksiku. Dio koji je u SAD-u je višestruko razvijeniji, njihovi stanovnici bogatiji i kvalitetnije žive za razliku od meksičkog dijela grada gdje caruju narko karteli, razne bande i slično, a sve iz razloga što društveno i institucionalno ta država nije uređena.
- Koliko god BRICS bio snažan trenutno njima su države zapada i dalje prijeko potrebne kao i što istim tim državama zapada potrebne države BRICS-a – pojasnio je Novotny.
>> VIDEO Preživio 11 dana u ruševinama, a svoju novorođenu kćer prvi put poljubio u bolničkom krevetu
EU sam sebe ugrozava, ne treba mu BRICS.