Potrebna su nam opširnija istraživanja i sustavno praćenje pojave rebraša Mnemiopsis leidyi, za koja trebamo i sredstava. No nakon početnih istraživanja predviđanja su da se u Jadranu ipak neće dogoditi dramatična situacija kao u Crnom moru, barem ne u njegovu južnom dijelu koji je puno prirodnije i očuvanije područje i ima puno bolju protočnost i “prozračivanje” strujama od Crnoga mora, kaže dr. sc. Davor Lučić iz dubrovačkog Instituta za more i priobalje, nakon što je ovih dana i u pločanskom zaljevu nađen invazivni predator od kojega strepe diljem Europe.
U mrežama umjesto ribe sluz
Stvorenje koje je po želatinoznosti nalik na meduzu nije opasno za ljude. No prvi nalaz tog ubojice ribljeg fonda koji se hrani planktonima, jajašcima i ličinkama sitne plave ribe uz plažu Baćina kod Ploča zaprepastio je stručnjake, s obzirom na to da se posljednjih godina udomaćio uglavnom u sjevernom Jadranu, gdje je prvi put i primijećen, 2005. U uvalama oko Pule i Rovinja prošloga je ljeta bilježeno i 500 jedinki/m3.
Kupači u želatinoznu masu uplivavaju kao u džem, a iako im je, računa se, prošla zima smanjila brojnost i reproduktivnu moć, ovoga su se ljeta i oglasili i ribari da su im mreže pune sluzi i u njih ne ulazi riba, objašnjava Lučić, ističući kako je kretanje Mnemiopsisa lako povezati s balastnim vodama brodova, naročito u lukama sjevernog Jadrana. Vjerojatno se to dogodilo i u području Ploča. Tko zna koliko ih je iz sjevernog Jadrana tako došlo dok se morski orah, kako ga zovu u slobodnom prijevodu, nije adaptirao, a dalje je, najvjerojatnije strujama, ljetos stigao i do Jelse.
Bolja kontrola balastnih voda
– U pločanskom zaljevu Mnemiopsis nije bio u stanju reprodukcije, no teško je predvidjeti hoće li se početi razmnožavati ili nestati, čemu ovo doba godine ide u prilog. Hladnoća mora ih neće eliminirati, ali će im, bude li kao lani, smanjiti reproduktivnu sposobnost – govori Lučić.
Optimalna temperatura mora za razmnožavanje tog rebraša, koji je na nesreću i hermafrodit pa se i sam oplođuje, 20-22 º C, a jedna jedinka može izbaciti i 2500 oplođenih jajašaca dnevno. Preostaje samo dalji monitoring, bolja kontrola balastnih voda te nada kako se morski orah u Jadranu neće udomaćiti zauvijek, u čemu bi možda mogao pomoći i jajasti rebraš ili Beroe ovata koji se hrani upravo Mnemiopsisom. No on je u Jadranu trenutačno u manjini.
to ka neki morski hdz