Samo desetak dana prije odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa hoće li SAD i dalje biti dio nuklearnog sporazuma s Iranom ili će istupiti iz njega, izraelski premijer Benjamin Netanyahu predstavio je, kako tvrdi, dokaze da je Iran nastavio prikupljati znanja o nuklearnoj tehnologiji i nakon potpisivanja sporazuma sa svjetskim silama 2015. koji je trebao ograničiti iranski nuklearni program te je pozvao Washington da odbaci taj sporazum.
Obnova sankcija
“Iran je lagao i nije bio iskren o nuklearnom programu”, rekao je Netanyahu tvrdeći kako je “nakon potpisivanja sporazuma 2015. Iran pojačao napore da skrije tajne dokumente, no 2017. oni su bili preneseni na tajnu lokaciju u Teheranu”. Naime, Netanyahu tvrdi da se radi o pola tone dokumenata do kojih je Izrael došao predstavljajući kopije 55 tisuća stranica i 183 CD-a “atomske arhive”, kako ju je nazvao, optuživši Iran da ju je krio. Izraelski premijer smatra da je to novi “uvjerljiv dokaz” o tajnom iranskom programu razvoja atomskog oružja.
Iranski ministar vanjskih poslova Mohamed Javad Zarif kazao je da je izraelski lider poput dječaka koji ne prestaje moliti za pomoć kada nije potrebna dodajući da su izraelske tvrdnje o teheranskom nuklearnom programu “djetinjaste i smiješne” usmjerene kako bi utjecale na donošenje odluke američkog predsjednika Trumpa 12. svibnja o tome hoće li obnoviti američke gospodarske sankcije Teheranu, što bi bio ozbiljan udarac sporazumu iz 2015. između Irana i šest svjetskih sila.
Ono što zvuči nevjerojatno jest kako je uopće Izrael došao do tih “dokaza”. Naime, prema tvrdnji visokih izvora izraelske obavještajne službe Mossad, ta je obavještajna služba došla do podataka u siječnju 2016. kako Iranci u jednoj zgradi u Teheranu skrivaju dokumente koji dokazuju da Iran još uvijek prikupljati znanja o nuklearnoj tehnologiji. Prema njihovim tvrdnjama, agenti Mossada jedne su noći ušli u njihova skloništa i uspjeli prenijeti, ni manje ni više, nego pola tone dokaznog materijala te ga prebaciti u Izrael. Mossad tvrdi kako je s tom operacijom bio upoznat i Trump. Te tvrdnje Iranci nazivaju nebulozama i naučnom fantastikom s obzirom na to da svaka osoba koja posjeti Iran zna kako funkcionira iranska tajna služba. Svatko tko dolazi u Iran praćen je od ulaska pa sve do izlaska iz zemlje. Postavlja se pitanje kako je i na koji način Mossad ušao u ta “strogo čuvana skloništa” i iz njih uspio izvući pola tone materijala?
Ono što analitičare najviše zabrinjava jest to što bi ti dokazni materijali mogli biti uvod u rat između Izraela i Irana. Nije tajna da je Netanyahu, u vrijeme Obamina mandata u nekoliko navrata tražio zeleno svjetlo od SAD-a kako bi Izrael bombardirao iransko nuklearno postrojenje, međutim, Obamina administracija bila je protiv napada jer bi on mogao izazvati katastrofu na cijelom Bliskom istoku. Da bi Izrael mogao napasti Iran nakon Trumpove odluke 12. svibnja, dokazuje i činjenica da je izraelski parlament Netanyahuu dao ovlasti da može pokrenuti rat protiv bilo koje zemlje i bez suglasnosti parlamenta te da mu je dovoljna samo konzultacija s ministrom obrane Izraela.
100 posto u pravu
Predsjednik SAD-a Donald Trump kazao je kako je bio “100 posto u pravu” kada je kritizirao nuklearni sporazum s Iranom pohvalivši predstavljanje kopija dokumenata za koje je Netanyahu tvrdio da dokazuju da je Iran lagao o razvoju nuklearnog oružja, dodavši da je pogledao samo dio i da je bilo dobro. I dok Trump i Netanyahu upućuju oštre poruke Iranu, EU ima potpuno drugačije mišljenje i stavove. Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini ocijenila je da optužbe premijera Izraela Netanyahua da je Teheran nekad razvijao nuklearno oružje, kako se čini, ne pokazuju da Iran krši nuklearni sporazum.
“Ono što sam vidjela iz prvih izvještaja jest da premijer Netanyahu nije doveo u pitanje iransko ispunjenje sporazuma”, kazala je Mogherini istaknuvši kako prije svega Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) mora procijeniti pridržava li se Iran sporazuma jer je to “jedina nepristrana međunarodna organizacija koja je zadužena za nadgledanje iranskih nuklearnih obaveza”. Njemačka vlada smatra kako je “jasno da međunarodna javnost ima sumnje da Iran provodi isključivo miroljubivi nuklearni program”, ali da je “zato i potpisan nuklearni sporazum 2015. godine koji obuhvaća temeljit i strog nadzor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA)” ocijenivši kako je od “ključne važnosti zadržati neovisan nadzor” kako bi se osiguralo da Iran poštuje sporazum. Kao i Njemačka, i Francuska vlada smatra kako je važno zadržati neovisan nadzor i ne izaći iz nuklearnog sporazuma s Iranom.
Treba ih angažirati da nam iz BG donesu arhivu!!!