U nedjelju, 17. studenog 1968., jednim potezom škara, kojima je Jakov Blažević, predsjednik tadašnjeg Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, presjekao vrpcu, otok Pag postao je poluotok. Tog je dana, prije točno 55 godina, u promet svečano pušten 301 metar dug, 9 metara širok i 28 metara visok most koji je, preko Ljubačkih vrata, otok Pag spojio s kopnom. Armiranobetonski, lučni most, čiji je raspon luka 193,2 metra, u to je vrijeme bio jedan od pet najkvalitetnijih mostova u Europi, kako je na otvorenju istaknuo direktor tadašnjeg Republičkog fonda za ceste ing. Stjepan Lamer.
Prema projektu ing. Ilije Stojadinovića, most je izgradila građevinska tvrtka "Mostogradnja“, a unatoč buri koja je u više navrata prekidala gradnju, svi radovi su ipak završeni u roku. Nakon što je pušten u promet, preko Paškog mosta odmah je krenula, nekoliko kilometara duga kolona automobila. Odredište je bilo mjesto Pag, u kojem je toga dana, bila prava fešta, jer se, osim otvorenja mosta, slavilo i 525 godina postojanja tog grada, što je ostalo zabilježeno u arhivi Večernjeg lista.
Uz to što je najrazvedeniji otok Jadrana pretvorio u poluotok, Paški je most odigrao i iznimno važnu ulogu tijekom Domovinskog rata, kada je bio jedina prometna poveznica između kontinentalnog i priobalnog dijela Hrvatske. Bila je to žila kojom je tekao promet kamiona koji su dostavljali hranu, ali i oružje prema Dalmaciji. Upravo stoga je Paški most bio i ozbiljan kandidat za rušenje te česta meta raketiranja. Prvi su se put zrakoplovi JNA na njega obrušili 3. listopada 1991., napadi su nastavljeni i idućih nekoliko dana, no najjači, a ujedno i posljednji bio je 8. studenoga 1991., kada je most bio ranjen, no ne i onesposobljen za promet.
Nakon Domovinskog rata Paški most je potpuno obnovljen te je 29. prosinca 1999. pušten u promet u novom ruhu. Zbog korozije, koja se javlja kao posljedica izloženosti vjetru i udarima bure, krajem 2019. ponovo su započeli radovi na sanaciji Paškog mosta, u prvom redu armature njegove armirano-betonske konstrukcije. Danas na mostu više nema čuvara, nadziru ga kamere HAK-a putem kojih se u realnom vremenu može vidjeti stanje prometa na mostu kojim u ljetnim mjesecima u oba pravca prođe po nekoliko tisuća vozila na dan.
