Na izložbi nematerijalne kulturne baštine koja se od 19. do 30. lipnja održava u Umjetničkoj galeriji u Sarajevu predstavlja se i Lepoglava.
Na otvorenju izložbe prikazana je izrada lepoglavske čipke, a gostovanje u Bosni i Hercegovini iskorišteno je i za promociju 22. međunarodnog festivala čipke od 14. do 16. rujna u Lepoglavi, gradu koji nazivaju i kolijevkom znanosti, umjetnosti i kulture koju su stvarali pavlini – bijeli fratri od 1400. godine. U tom je gradu osnovana prva svjetovna gimnazija i prvo sveučilište u Hrvatskoj s pravom dodjeljivanja akademskih titula. Od sakralnih objekata tu su i župna crkva, samostan i kapele u okolici koje je freskama ukrasio pavlin Ivan Ranger.
Izuzmemo li kaznionicu, većini će na spomen imena toga grada prva asocijacija biti – čipka. I nju su, kažu, u Hrvatsku prije više stoljeća donijeli pavlini. Umijeće izrade lepoglavske čipke na batiće prenosilo se s generaciju na generaciju, a prodaja je mnogim obiteljima bila dodatni izvor zarade.
Pravi procvat doživljava na kraju 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća zahvaljujući Zlati pl. Šufflay, koja je prva organizirala izradu čipke i oplemenila je narodnim ornamentom, a potom i Danici Brossler.
Lepoglavska čipka osvojila je medalje na svjetskim izložbama u Parizu i Berlinu. Međunarodne čipkarske festivale od 1997. godine prate i znanstveni skupovi. Lepoglavska čipka uvrštena je i na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine.
– Ljepotu lepoglavske čipke, kao i umijeće lepoglavskih čipkarica te čipkarica iz ostalih čipkarskih centara Hrvatske i Europe, i ove ćemo godine predstaviti na Međunarodnom festivalu čipke koji se u Lepoglavi održava već više od dva desetljeća.
Kroz ovogodišnju temu festivala predstavit ćemo novu dimenziju uporabe čipke, i to u dizajnu – najavio je predsjednik organizacijskog odbora festivala, lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić. Zemlja partner bit će ove godine Italija.
Na Lepoglavu me asocira : Kutle ,Bandić, Mamić, Marić ,Bjondić,Zovko e.c.,e.c.,e.c.,...