HŽ Infrastruktura dobila je u zadatak od Vlade da u sklopu rezanja prekomjernog državnog deficita skreše svoje troškove do kraja ove godine za 200 milijuna kuna. Predsjednica uprave te tvrtke Renata Suša najavljuje da će polovicu tog iznosa uštedjeti na troškovima operativnog poslovanja, a drugu polovicu na smanjenju predviđenih troškova za investicije.
Materijalna prava
Tako su u HŽ Infrastrukturi predvidjeli da za 75 milijuna kuna smanje materijalna prava radnika koja, prema vrijedećim kolektivnom ugovoru, ukupno vrijede 225 milijuna kuna. Uprava te državne tvrtke želi, primjerice, srezati izdatke za prekovremene sate i tako uštedjeti pet milijuna kuna, a ide se i na smanjenje troškova za terenski dodatak. Znatan novac u HŽ Infrastrukturi namjeravaju uštedjeti i na plaćama bivših direktora, koji i nakon smjene i premještaja na niže rangirana radna mjesta, po odredbi solidarnosti iz kolektivnog ugovora, imaju pravo na direktorsku plaću od 14.000 do 15.000 kuna do kraja radnog vijeka. Takvih je bivših direktora u tvrtki oko 30. Smanjenjem tih plaća uštedjet će se oko tri milijuna kuna na razini godine. Usto, svi članovi uprave u svom su resoru dobili zadatak da smanje broj šefovskih mjesta 10 posto.
– Rezanje plaća svim radnicima, na što odlazi 750 do 800 milijuna kuna godišnje, zadnja je mjera i želimo je izbjeći – kaže Renata Suša.
Ostalih 25 milijuna kuna od predviđenih 100 milijuna kuna uštede tekućeg poslovanja u HŽ Infrastrukturi namjeravaju uštedjeti na održavanju. Tako će, primjerice, uštedjeti 11,4 milijuna kuna samo na održavanju pružnog pojasa koji su, umjesto za 20 milijuna kuna, koliko im je za taj posao tražila tvrtka kći Pružne građevine, nakon natječaja ugovorili za 8,6 milijuna kuna. Što se tiče investicija, one su ove godine planirane u HŽ Infrastrukturi u iznosu od 950 milijuna kuna. No Suša kaže da taj iznos zbog Vladinih mjera koje mora provesti neće pasti na 850 milijuna kuna jer postoji mogućnost aktiviranja nekih kredita kojima bi se onda pokrio dio tog smanjenja od 100 milijuna kuna za investicije, a dio bi se pokrio i novcem iz fondova EU.
– Sve ugovorene investicije idu dalje. A pruga Žabno – Gradec i Dugo Selo – Križevci pritom su prioritet – poručuje Suša. Ona kaže da je sad na sindikatima da prihvate predložene mjere ušteda i da bi to bilo bolje nego raskidanje kolektivnog ugovora.
No sindikati su dočekali na nož prijedloge uprave i ne namjeravaju pristati na rezanje materijalnih prava radnika. Predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara Ivan Forgač kaže da neće prihvatiti predviđeno rezanje troškova jer ono nije rezultat detaljne analize.
Stat će investicije
– Riječ je o jednostranoj odluci Vlade da se ide u rezanje troškova, a uprava HŽ Infrastrukture tu odluku samo provodi. Pritom nam prijete otkazivanjem kolektivnog ugovora, a to je nemoguće jer je taj ugovor na snazi ove godine i ne može ga se raskinuti – poručuje Forgač. On smatra da bi se uštede trebale provesti putem smanjenja materijalnih troškova, a sindikati ne odobravaju ni smanjenje investicija.
– Odluka Vlade nije korektna jer je željeznica zanemarena već 20 godina, a ovo znači da i dalje neće biti obnove pruga – kaže Forgač. Dodaje da je potrebno nastaviti modernizaciju željeznice jer su ulaganja u nju bila zamišljena kao zamašnjak gospodarstva. No s novim rezovima koje želi provesti uprava stat će se s investicijama, koje se ionako slabo realiziraju – smatra Forgač. Navodi tako i primjer natječaja za obnovu i gradnju novog kolosijeka na pruzi Dugo Selo – Križevci, koji je dva puta propao. Forgač kaže da sindikati nisu protiv pregovora o rezanju troškova, no o tome žele razgovarati s Vladom i resornim Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture.
>>HŽ ukida sve vlakove za Dalmaciju jer ih nema tko voziti
>>Milanovićevi vlakovi do izbora, a pruge za neke druge vlade
Kad bude postojao sustav odgovornosti na HŽ-u, izvršni radnik iste tvrtke se može prestati bojati otkaza po osnovi nekakvog "viška". Najnesposobnija, ali politički podobna i poslušna ekipa (uz dužne isprike i čast iznimkama), obavlja posao managera na HŽ-u, koji su tu tvrtku i doveli gdje je sad. To je samo jedna od državnih i javnih tvrtki na koje narod gleda sa gađenjem kad vidi njenog radnika, koji svoj posao radi savjesno i nema veze sa upravljanjem iz viših (dijelom politiziranih) sektora, na koje bi se to gađenje trebalo odnositi. A onda uštede... Svi dobro znamo odakle uštede kreću i odakle bi ustvari trebale krenuti...