Veljača je tradicionalno najgori mjesec u godini za ljude koji su bez posla i pokušavaju ga naći. Trenutačna brojka nezaposlenih nadomak je 385 tisuća, a ako se ponove trendovi iz prijašnjih godina, od ožujka bi ipak trebalo nastupiti lagano popuštanje pritiska na burzu rada i početak prvog značajnijeg zapošljavanja. Kao i dosad on je uglavnom vezan uz sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi i turizmu koji angažiraju oko stotinu tisuća radnika. Lani je, primjerice, na nekom od sezonskih poslova, ostvarenih kao zapošljavanje preko ugovora o radu, bilo angažirano 40 tisuća radnika, među kojima je bilo 60 posto žena.
Dnevni vaučeri
Još 62 tisuće osoba radilo je neko vrijeme u poljoprivredi (najviše tri mjeseca) te su poslodavci za njih kupovali dnevne vaučere i plaćali im doprinose za razdoblje u kojem su bili angažirani.
Svako peto radno mjesto koje se nudi u Hrvatskoj ulazi u grupaciju sezonskih poslova i najvećim su dijelom vezani uz turističku sezonu i uži spektar zanimanja vezan uz pripremu hrane, čišćenje, ugostiteljske usluge. Sezonsko je zapošljavanje tijekom krize doživjelo svojevrsni procvat jer je do 2008. godine u sezoni posao pronalazilo do 25 tisuća nezaposlenih, a ove bi godine brojka mogla biti dva puta veća. No, kako se ponuda ostalih radnih mjesta umrtvila, tako su i poslovi od nekoliko mjeseci dobili na značenju. Sezonski radnici najviše dolaze na Jadran s područja kontinentalne Hrvatske: Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Brodsko-posavske i Sisačko-moslavačke županije.
Praksa Zavoda za zapošljavanje je da početkom godine organizira informativne sastanke s poslodavcima, kako bi se što uspješnije obavila priprema i selekcija potrebnih radnika. Odabir kandidata za zanimanja turističkog animatora uglavnom se provodi u zimskim mjesecima, dok se za ostala zanimanja odabir kandidata provodi od siječnja do travnja. Splitsko-dalmatinska županija lani je bila hit među sezoncima sa približno 7 tisuća radnih mjesta u svojoj ponudi. Ima procjena da će Dalmaciji ovog ljeta trebati tri puta veći broj radnika nego lani – oko 20 tisuća, što se uklapa i u sve bolja turistička ostvarenja Dalmacije.
Dva gube, jedan dobiva
Zimski mjeseci iza nas posebno su bili turobni jer su na jednog radnika koji se zaposli preko burze (u formi ugovora o radu, bilo za stalno ili određeno, posljednjih se mjeseci zapošljavalo oko 12 tisuća radnika mjesečno) dolazila dva radnika koja su ostala bez posla (24.000). Tijekom proljeća i ljeta taj se omjer značajno mijenja u korist novih ugovora – na 11.000 do 16.000 otkaza dolazi 20.000 do 28.000 novih ugovora o radu. Nažalost, uglavnom su to privremeni poslovi.
Vrijednosni kupon za sezonski rad u poljoprivredi prodaje se po cijeni od 20,57 kn i pokriva doprinose, godišnje se proda oko 62 tisuće ugovora, a ugovorena dnevnica ne smije biti niža od 71 kune.
Radi se o sezonskom zapošljavanju. Ljude koji su zapošljeni na sezonskim poslovima ne bi niti trebalo brisati sa zavoda jer takav posao nije trajno rješenje i njima treba naći trajni posao. Ali u tom slučaju bi se tek vidjelo koliko nam je vlast neuspješna i da nikako ne nalazi načina da stvori nova radna mjesta. Ovako samo pokazuju nove kreativne načine da statistički prikažu ljude bez posla kao zaposlene.