U Večernjakov studio danas je došao europski parlamentarac Tomislav Sokol s kojim smo razgovarali, među ostalim, o COVID potvrdama, putovanjima u vrijeme pandemije, ali i o zaštiti glasača na nadolazećim izborima.
Emisiju vodi novinarka Lana Kovačević.
Koje su novosti vezane uz potvrde za COVID?
– Jako je važno građanima objasniti da to nisu COVID putovnice, jer su putovnice po definiciji uvjet za prelazak granice, što u ovom slučaju nije istina. Dakle, osoba će i bez njih moći prijeći granicu. Praksa je takva da Europska komisija predlaže, a onda se Europarlament i Vijeće EU moraju usuglasiti da bi neki propis stupio na snagu. Mi smo prije dva dana u Europarlamentu izglasali naš stav, a sada će krenuti pregovori s Vijećem EU odnosno državama članicama.
Kada govorimo o COVID putovnicama, što je u Europarlamentu izglasano drukčije od onoga što otprije znamo?
– One nisu preduvjet, neće se odnositi samo na cijepljenje, to je isto. Ono što je različito jest da te potvrde zaista budu garancija za slobodu kretanja. Da turisti moraju pri povratku u samoizolaciju, ti turisti ne bi ni dolazili. Za to se Europarlament izričito zalaže, ali i za to da testovi budu besplatni. Pitanje je kako će se se to omogućiti, a trenutačno različite članice imaju drukčije prakse.
Kada to spustimo na razinu Hrvatske, što bi to značilo za nas?
– Potvrde će se sigurno izdavati besplatno, a hoće li se testovi davati besplatno, to još ne mogu garantirati. Znam da će osobe s tim potvrdama imati garanciju za slobodu kretanja, no ako je osoba nema, ali ima neku drugu potvrdu, svejedno će moći prijeći granicu. Dobivam mnoge poruke preko Facebooka gdje ljudi tvrde da će te putovnice ograničiti slobodu kretanja, no ja mislim da te osobe nisu u zadnjih godinu dana mnogo putovale jer tako i tako za prelazak u drugu državu osoba mora priložiti negativan test.
Kada to slušamo na razini EU, zvuči jednostavno i provedivo. No, kada gledamo u slučaju Hrvatske, već sada imamo probleme. Kako će se Hrvatska ponašati s obzirom na to da sad već kasnimo?
– Postoje različita rješenja, no važno je da se uvede taj EU sustav koji će se koristiti svuda u Europskoj uniji, a mi se nadamo da će se to ostvariti u lipnju. Mislim da imamo dovoljno vremena da se sve nejasnoće razjasne kako bi to funkcioniralo u lipnju, no svaka članica ima svoju proceduru. Primjerice, u Belgiji sam se testirao prije dva dana kako bih mogao prijeći u tranzitu u Frankfurtu, no test je jako kasnio i skoro sam zbog toga propustio let. Problema doista ima svugdje, pa čak i u Belgiji, radi se pod velikim opterećenjem te je potrebno još uhodavanja. Tu govorimo o stotinama tisuća ljudi koji se moraju provesti kroz sustav i treba biti tolerantan prema njima.
Što mislite, kako će se zemlje članice postaviti u odnosu na ljetovanje u Hrvatskoj?
– To će biti puno lakše, ono za što se Europarlament zalaže jako pogoduje Hrvatskoj da ne bi postojale dodatne prepreke. Što se tiče samih epidemioloških mjera, članice su slobodne same odlučiti o svojim ograničenjima, tu ništa nije nametnuto od EU. No ovaj dio koji se tiče ulaska i prolaska, zaista će sve osobe koje će zadovoljavati jedan od tri uvjeta moći slobodno putovati unutar država članica, no što je još važnije, moći će se slobodno vratiti u svoju državu bez straha da će morati ići u samoizolaciju. Zato nam je važno da imamo jedinstvenu EU politiku jer bi inače neke članice favorizirale neke svoje prijedloge koji im pogoduju.
Europarlament radi na nečemu što se zove "pravo na zaborav". Možete li nam objasniti o čemu je riječ?
– Zdravstvena politika bila je na margini i tek smo sada krenuli s guranjem tog zdravstva više u fokus i s inicijativom da se definira plan borbe EU protiv raka. EK je donio taj plan jer prvi put predviđa sveobuhvatnu politiku borbe protiv raka – od prevencije, ranog otkrivanja, liječenja... Predviđeno je najmanje četiri milijarde eura koji će doći iz proračuna EU i bitno je naglasiti da je ukupan europski program za zdravlje 12 puta veći nego što je bio prethodnih sedam godina. Dobili smo financijski okvir, no sada radimo na pravu na zaborav. Radi se o tome da osobe koje su preboljele rak i dalje imaju velikih problema u svakodnevnom životu. Najprije se radi o sklapanju ugovora o osiguranju, gdje te osobe moraju plaćati puno veće premije zbog većeg rizika te pri sklapanju ugovora o kreditu, a često ga i ne mogu dobiti jer predstavljaju ''rizik''. Dakle, naša ideja je bila da se na razini EU uvede pravilo koje će zagarantirati da se deset godina nakon preboljenja te osobe moraju tretirati jednako kao i osobe koje nikada nisu imale rak. Postoje pravni instrumenti koji to reguliraju, no to moraju promijeniti i uvesti na razinu cijele Europske unije.
Kada bismo to mogli očekivati u praksi?
– Problem EU jest što to jako dugo traje jer postoji jako puno dionika. Ponekad čak i predugo traje, no vjerujem da bismo to do kraja ovog mandata mogli to izglasati.
Strategija "od polja do stola" predviđa obvezu označavanja proizvoda. Što je najveća novost?
– Ona bi trebala biti osnova za donošenje 27 propisa EU sve od poljoprivrede i proizvodnje pa do finalne konzumacije hrane. Mi smo iz Pučke stranke izglasali tekst našeg mišljenja koji se zalaže za nekoliko stvari. Prvo, kad govorimo o hranidbenoj vrijednosti proizvoda, mi smo za to da se on navede na prednjoj strani samog proizvoda, a ne na stražnjoj. Također se zalažemo za to da se obvezno mora označiti zemlja podrijetla proizvoda, i tu bih prvo naveo primjer meda. Mi zapravo ne znamo iz kojih država med dolazi i u kojem je postotku taj med iz EU, a koliko je, primjerice, iz Kine. Morat će biti jasno naznačeno iz koje zemlje potječe i u kojem postotku, čime ćemo olakšati našim poljoprivrednicima koji se suočavaju s nelojalnom konkurencijom. Ono što je važno jest da će potrošači imati mnogo više informacija o tome što jedu, ali je važno i da se zaštite naši tradicionalni proizvodi. Mi jesmo za promicanje vegetarijanske prehrane, no ne i da se ona forsira.
Mogu li proizvođači tradicionalnih proizvoda u sklopu ovih potpora očekivati nešto veći zalogaj nego do sada?
– Morat će napredovati u tehnološkom smislu i prilagoditi sve svim novim pravilima koja će se uvesti. Mi se borimo i za to da bude više sredstava koja bi se dala poljoprivrednicima kako bi se oni mogli prilagoditi.
Što je s borbom protiv nepoštenih trgovaca?
– Imamo direktivu o nepoštenim poslovnim praksama, gdje postoji popis tih praksi koje su zabranjene i Hrvatska je tu na dobrom tragu, a po nekim stvarima čak je otišla i korak dalje. Prije se dosta govorilo, a to nažalost još nije riješeno do kraja, o različitoj kvaliteti proizvoda. Tu govorimo o istim proizvodima, no rađenima u različitim država, poput Nutelle, i takva bi se praksa trebala potpuno zabraniti i staviti na crnu listu nepoštenih praksi. Trenutačno je regulativa takva da potrošač mora dokazivati da je riječ o proizvodu različite kvalitete s ciljem zavaravanja kupaca, a to je jako teško dokazati u praksi. Jedno istraživanje, koje je naručio EK, pokazalo je da je pola uzetih proizvoda različite kvalitete i okusa u različitim državama. Ono za što se ja zalažem jest da se ova tema ponovno stavi na dnevni red, a već sam i ubacio u spomenutu direktivu jedan amandman koji se tiče upravo toga, i mislim da imamo još dosta toga napraviti kako bismo spriječiti manipulaciju potrošačima.
Izglasano je i uvođenje jedinstvenog punjača za mobitele. Što to znači za potrošače diljem EU?
– Stvaramo pritisak EK da se to implementira, nadam se za vrijeme ovog mandata, i to znači da nećemo više imati različite kvalitete punjača, tako da potrošači neće iznova morati kupovati nove punjače. Također, time ćemo pomoći i zaštiti okoliša jer se više neće bacati stari punjači koji ne pristaju novim mobitelima koje potrošač kupi.
EU uvodi COVID putovnice, Vijeće Europe upozorava na ljudska prava
Ausweis bitte !