– Najgori je smrad koji vjetar donese, to nije za izdržati! Na krovu nam se lijepi talog prašine koju vjetar usto tako donese s deponija. S vjetrom, tko zna, mogu doći i boleštine. Ako pravo na naknadu imaju oni koji žive na 500 metara od deponija, zašto ne bismo i mi koji smo na 550? – pita Josip Mozeš iz Totovca, iz Čakovečke ulice.
Mozeševi su jedna od šest obitelji koje traže da gradska uprava Čakovca i njima isplati odštetu za život u blizini odlagališta smeća. Po zakonu pravo na umanjenu vrijednost nekretnine vlasnik ima pod uvjetom da je nekretninu stekao prije početka gradnje, sanacije ili rekonstrukcije građevine namijenjene odlaganju otpada te da je na udaljenosti do 500 metara.
Šest kućanstava podnijelo je gradskoj vlasti zahtjev da izmijeni i dopuni odluku o utvrđivanju naknade vlasnicima nekretnina u zoni utjecaja odlagališta otpada jer vlasnici tih kuća smatraju da se taj utjecaj širi i izvan kruga polumjera 500 metara. – Kaj pak da trpimo posljedice! I to velike. Kak vjetar puhne, tak nam dovleče smrada. Ak tri obitelji imaju pravo na naknadu, zakaj ne bi još i nas šest? Pak to nisu nekši veliki penezi – kažu.
– Oni koji su u krugu polumjera pola kilometra, dobivaju 15 posto vrijednosti nekretnine, a nama bi moglo pripasti 13,5 posto – računa Vlado Kovačić.
Stanari Čakovečke ulice tvrde da i nekretnine koje su od deponija udaljene od 500 do 600 metara, neće na tržištu postići svoju punu vrijednost zbog "negativnih utjecaja", a vjerojatno se, vele, i ne bi mogle prodati. – Tko bi želio živjeti pokraj najvećeg deponija u Međimurju? – pitaju.
Totovčani predlažu da se naknada plati i onima koji žive 700 ili 800 metara od deponija, kojima bi gradska vlast isplatila deset, odnosno pet posto vrijednosti nekretnine.
– Naš prijedlog je realan i provediv. Potrebno je samo malo sluha za probleme nas malih, običnih ljudi i malo dobre volje da se naši problemi riješe – kažu stanari totovečke Čakovečke ulice.
Grad je udovoljio njihovim zahtjevima i izradio nacrt i prijedlog odluke za one obitelji koje žive u krugu promjera 500-600 metara od odlagališta. Zatraženo je i mišljenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, koje je ocijenilo da je grad ovlašten donijeti odluku o naknadi kućanstvima i izvan kruga polumjera 500 metara.
a – Moja je kuća od deponija udaljena 520 metara i nije normalno da nemam pravo na naknadu. Pred prozorom nam je gomila smeća. Neki su od grada dobili 90.000 kuna, pa sam otišao gradonačelniku Branku Šalamonu da ga pitam imamo li i mi ostali pravo na odštetu. Organizirao sam i potpisivanje peticije – kaže Željko Juras, koji je zadovoljan prijedlogom grada da odštetu dobiju i oni izvan kruga od 500 metara.
