Ministarstvo financija prepustilo je Vladi i Saboru da presijeku tko će još osim đaka i studenata biti izuzet obveze plaćanja socijalnih doprinosa na sve oblike rada. Doprinosi na honorare trebaju se uvesti od 1. siječnja iduće godine, a konačan prijedlog zakona o obveznim doprinosima ušao je u internu proceduru usuglašavanja te je, osim od drugih državnih tijela, mišljenje o predloženom zakonu zatraženo još i od poslodavaca i sindikata.
Prema predloženome zakonu, na sve bi se oblike rada, kako u radnom odnosu tako i preko ugovora o djelu, plaćali jednaki doprinosi koji bi iznosili 37,2 posto i bili bi 0,47 posto niži nego sada. Još nije riješeno hoće li umjetnici, novinari i znanstvenici biti oslobođeni plaćanja doprinosa jer u prijedlogu zakona koji je otišao prema socijalnim partnerima stoje obje mogućnosti. Bude li izuzeća, tada se doprinosi neće plaćati na one oblike rada koji imaju karakter autorskog djela.
Najniža osnovica na koju se moraju obračunati doprinosi porast će 20 posto, sa sadašnjih 1800 na približno 2170 kuna. Točna će se osnovica znati kad bude objavljen podatak o prosječnoj zaradi u Hrvatskoj za prvih osam mjeseci, jer će osnovica biti 40 posto te plaće i primjenjivat će se za cijelu 2003. godinu. Prema podacima mirovinskog fonda, oko 300.000 zaposlenih u Hrvatskoj prijavljeno je na minimalnu plaću, pa će zbog tog povećanja njihova cijena rada porasti za petinu dosadašnje. Prema procjenama poslodavaca, povećanje osnovice najviše će pogoditi tekstilnu industriju, gdje većina zaposlenih zarađuje oko minimalca, ali i obrt, gdje je raširena praksa prijavljivanja radnika na minimalac.
Novim će se propisima otežati i status zaposlenih kojima su plaće neredovite jer će se ubuduće mirovinski staž vezati isključivo uz mjesečne uplate. Radnicima kojima poslodavci ne budu redovito plaćati doprinose mirovinski fond neće priznati staž. Država će također obvezati poduzeća da najkasnije do sredine idućeg mjeseca isplate i obračunaju doprinose na kompletnu, a ne samo minimalnu plaću radnika, neovisno o tome je li ta plaća isplaćena ili nije. Nezaposlenima koji honorarno rade preko ugovora o djelu uplata doprinosa donijet će i pravo na mirovinsko osiguranje, koje će se vezati uz visinu zarade. Da bi se ostvario puni mirovinski staž, mjesečni honorar mora odgovarati protuvrijednosti jedne prosječne plaće koja je trenutačno 5433 kune bruto.
U strukturi doprinosa također su neke promjene, iz radničkih će se plaća uzimati samo 20 posto doprinosa za generacijsku solidarnost (15 posto prvi i 5 posto drugi stup), dok će poslodavci morati plaćati 15 posto zdravstvenog doprinosa, 1,7 posto doprinosa za zapošljavanje te 0,5 osiguranja od nesreće na radu. U usporedbi sa sadašnjim stanjem, neznatno će se povećati obveze poslodavaca, a smanjiti obveze zaposlenih. No, cijena honorarnog rada povećat će se za visinu doprinosa, odnosno 37,2 posto, a o dogovoru poslodavca i osobe koja honorarno radi ovisi kako će ubuduće raspodijeliti taj teret.
Lj. Gatarić
