Umirovljenici se okupljaju u lokalnoj udruzi i s njima razgovara robot programiran za komunikaciju sa starijim osobama. Jedan umirovljenik kaže da mu je dolazak u udrugu i razgovor s robotom najljepši dio dana jer inače nema s kim razgovarati i stalno se osjeća usamljen. Dio je to priloga snimljenog na sjeveru Njemačke kojim se na njemačkoj televiziji tematizirala usamljenost kao zabrinjavajuća pojava među građanima EU.
Usamljeni i mladi
Ovim je vrlo ilustrativnim primjerom svoj nedavni tekst o fenomenu usamljenosti započela jedna od rijetkih visokopozicioniranih Hrvatica unutar Europske komisije – Katarina Ivanković-Knežević, direktorica za socijalna pitanja u Glavnoj upravi za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost EK. U tekstu dalje navodi da Zajednički centar za istraživanja (JRC) provodi niz istraživanja usamljenosti, što je nejednako raširen fenomen u zemljama EU. Promatrane su dvije skupine osoba, usamljeni pojedinci i socijalno izolirane osobe, a JRC će ove godine objaviti sveobuhvatni izvještaj o usamljenosti u zemljama EU.
Prva dva dijela, nedavno objavljena, odnose se na “Usamljenost – nejednako raspoređen teret u Europi” i “Mediteransko siromaštvo - rezultat nejednakosti prihoda”. Istraživanje se provodilo u okviru Europskog socijalnog istraživanja tijekom 2010., 2012. i 2014., i obuhvaćeno je više od 106 tisuća ljudi u 24 europske zemlje. Prvi dio istraživanja, navela je K. Ivanković-Knežević, pokazuje da 75 milijuna odraslih Europljana (18%) susreće obitelj i prijatelje najviše jedanput mjesečno, a da se oko 30 milijuna Europljana (7%) često osjeća usamljeno.
– Usamljenost podjednako pogađa sve dobne skupine. Dovodi se u odnos sa starenjem stanovništva, samačkim životom, ali i povećanom upotrebom digitalnih tehnologija, a istraživači upozoravaju da ne bismo smjeli podcijeniti usamljenost kao prijetnju osobnoj kvaliteti življenja i socijalnoj koheziji. Europljani s istoka i juga usamljeniji su i socijalno izoliraniji od onih sa sjevera i zapada Europe. Primjerice, 10% Mađara, Čeha, Talijana, Poljaka, Francuza i Grka osjeća se usamljeno, dok isto osjeća 3% Nizozemaca i Danaca. A najmanje socijalno izoliranih osoba ima u zapadnoj i južnoj Europi. Primjerice, u Portugalu ima 9% socijalno izoliranih osoba, dok ih u Grčkoj ima čak 43%.
Hrvatsku se svrstava u zemlje istočne Europe zajedno s Bugarskom, Češkom, Estonijom, Mađarskom, Latvijom, Poljskom, Slovenijom i Slovačkom, gdje se usamljenima izjašnjava 5-9% stanovništva. Istraživači to tumače čvrstim obiteljskim vezama i određenim društvenim obrascima, poput zajedničkog višegeneracijskog stanovanja – navela je autorica teksta, upozoravajući i na to da se ljudi slabijeg zdravlja osjećaju usamljenijima, da rizik od usamljenosti pogađa 7% više nezaposlene nego one koji su u bilo kakvom obliku radnog odnosa te da su podjednako usamljene osobe u ruralnim i urbanim područjima.
Sami i u gradu i na selu
– Zdravstveni rizici usamljenosti jednaki su rizicima povezanim s pušenjem ili pretilošću. Usamljene su osobe slabijeg zdravlja, imaju više psihičkih poteškoća, slabije kognitivne sposobnosti, pesimistično prosuđivanje... Osobe koje žive same imaju 8% veći rizik od usamljenosti nego osobe koje žive u zajedničkim kućanstvima. Udovice i udovci su usamljeniji. Podjednako su usamljeni i muškarci i žene, bez obzira na to žive li u gradovima ili na selu – ističe autorica.
