U organizaciji 24sata, uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba, u gornjogradskoj Galeriji Klovićevi dvori otvorena je izložba "Od boemstva do vječnosti" impresivnih umjetnina koje su stigle iz mostarske galerije.
Riječ je o zbirci ustrojenoj prije točno dvadeset godina no sakupljanoj mnogo dulje od toga, čije su perjanice legendarna skulptura "Mala četrnaestogodišnja plesačica" Edgara Degasa, zatim "Ležeći akt" velikog Henrija Matissea iz 1907. godine, kao i veličanstveni Amedeo Modigliani s portretom "Annie Bjarne" iz 1919. godine, ulje na platnu koje je umjetnik naslikao samo dva mjeseca prije smrti u 37. godini života.
Sva su izložena djela na zagrebački Gornji grad stigla iz mostarske ugledne galerije “The Hub of Fine Arts”, otvorene prije dvije godine. Od 15. svibnja pa sve do 30. lipnja ljubitelji umjetnosti u Klovićevim dvorima imaju priliku vidjeti postav od ukupno stotinjak umjetnina - široku panoramu umjetničkog života u Europi, Latinskoj Americi te SAD-u od konca 19. stoljeća, slavna djela fovizma, kubizma, futurizama i apstrakcionizma.
- Izložbu smo pripremali gotovo dvije godine, zahvaljujemo svim našim partnerima na podršci i suradnji. Umjetnost oplemenjuje naše živote, povezuje narode i kulture. Ponosni smo što smo ovakva dragocjena remek-djela konačno doveli u Zagreb - izjavio je na otvorenju izvršni direktor 24sata, Goran Gavranović.
VEZANI ČLANCI:
- Posjetiteljima će jasno biti predočen umjetnički kontekst u kojem je nastalo boemstvo s rušenjem normi i otkrivanjem novih kreativnih dimenzija. Istodobno potičemo kulturnu interakciju i razumijevanje europske moderne umjetnosti koja itekako može imati važnost u povezivanju različitih stvaralačkih krugova, naroda i kultura“, istaknula je Danijela Ucović, kustosica galerije „The Hub of Fine Arts“ u Mostaru, u kojoj su djela MTA Fondacije u vlasništvu Amira Grossa Kabirija stalno izložena. Nakon izlaganja u eminentnim svjetskim muzejima, sad su stigla i u Zagreb.
- Svako naše djelo je muzejski jedinstveno i važno te iza sebe ima upravo takvu, jedinstvenu priču. Među najatraktivnijima je svakako Degasova Plesačica, kazala je za 24sata Ucović. Na opasku kako se pariška javnost, kad je autor svoju Plesačicu prvi put izložio 1881. godine zgražala nad njom, a danas je to remek djelo kojem se ne možemo dovoljno nadiviti, istaknula je kako je u mnogobrojnim slučajevima bilo potrebno vrijeme da se spozna i prava vrijednost djela. Krajem 19. stoljeća, napominje ova povjesničarka umjetnosti, skulptura je bila čudna javnosti no zapravo je promijenila koncept ljepote - Degas je prikazao malu balerinu s perikom, u suknjici od prave tkanine, što je tad u Parizu izazvalo zgražanje i čuđenje, novi likovni izraz tad nije dobro prihvaćen.
- Plesačica je, međutim, otvorila vrata suvremenoj skulpturi, zaključuje Ucović, dodajući kako su djela iz kolekcije obišla brojne velike svjetske muzeje no zagrebački je postav jedinstven i očaravajući, apsolutno vrijedan da ga se dođe pogledati.
Dr. Natalija Semenova, ugledna europska povjesničarka umjetnosti, koja zbirku MTA poznaje u dušu, kustosica je ove izložbe i autorica kataloga izložbe. - Izložba će biti vrlo zanimljiva za sve posjetitelje, hrvatska će publika vidjeti neka djela koja dosad nije imala prilike vidjeti. Riječ je o djelima izuzetno važnima u povijesti umjetnosti, napomenula je Semenova za 24sata.
Neke od umjetnina koje su stigle u Zagreb imaju doista fascinantno porijeklo. Dr. Semenova na izložbi izdvaja djela trojice velikih predstavnika fovizma - Louisa Valtata, Mauricea de Vlamincka i Jeana Puya. Njihove su slike, otkriva, bile u vlasništvu legendarnog i nezaobilaznog pariškog trgovca umjetninama i mecene Ambroisea Vollarda (1866. -1939.), koji je otkrio mnoge zvijezde francuskog modernizma.
"Mala četrnaestogodišnja plesačica" Edgara Degasa (1834.-1917.) u Zagreb se vratila nakon dvanaest godina. Kad ju je umjetnik prije 143 godine premijerno izložio u Parizu, tamošnja je javnost, navikla na portrete nimfi i boginja, bila potpuno zgrožena, a novine su ga "pokopale" naslovima poput "Zašto je skulptura tako ružna?”. Danas, međutim, ona predstavlja 99 centimetara savršenstva kojeg se ne možemo dovoljno nagledati. Zaklada MTA posjeduje jednu od 29 brončanih verzija skulpture, koje su dio velikih muzejskih kolekcija širom svijeta. Originalna voštana skulptura bila je u vitrini dok ju nije 1956. kupio financijaš Paul Mellon. Donirao ju je Nacionalnoj umjetničkoj galeriji u Washingtonu 1985. godine.
Degas, umjetnik iz dobrostojeće obitelji oca bankara, bio je fasciniran baletom, redovito je u Pariškoj operi promatrao sate plesa, a obične plesačice su ga zanimale više od zvijezda. Najčešće je zato portretirao djevojčice na rubu siromaštva, kojima je balet u to doba bio jedini način uspinjanja na društvenoj ljestvici. Jedna od tih djevojčica bila je Marie Genevieve van Goethem, kći pariškoga krojača i pralje, prepoznatljiva po svojoj dugoj, raspuštenoj kosi. Bila mu je model za skulpturu ‘Mlada četrnaestogodišnja plesačica’, za koju se običava reći da je najpoznatija balerina na svijetu. Originalno napravljena u vosku, ova djevojčica sanja o sjajnoj baletnoj karijeri, no i dalje je jednostavna djevojčica s pariških ulica. Degas je skulpturu obukao u pravu baletnu suknjicu, korzet prekrio žutim voskom i napravio nabore na njezinim čarapama.
I "Ležeći akt" Henrija Matissea (1869.-1954.) , poput drugih izloženih djela, nema samo umjetničku nego i povijesnu vrijednost. Stvoren 1907., skoro pola stoljeća krasio je policu iznad kamina u knjižnici američkog povjesničara umjetnosti Johna Rewalda (1912. – 1944.), velikog poznavatelja francuske umjetnosti kasnog 19. i ranog 20. stoljeća. Matisse se kiparstvom bavio cijelog života, ali nijedna od njegove 83 skulpture nije imala tako važnu ulogu kao “Ležeći akt”, jer “najbolje predstavlja prijelaz iz slikarstva u kiparstvo i obrnuto“.
Amedeo Modigliani (1884.-1920.) je poživio samo 36 godina, no postao je jedan od najpoznatijih autora moderne umjetnosti. Rođen je u talijanskom Livornu u siromašnoj obitelji, 1906. stiže u Pariz i probija se u umjetničkom svijetu no kroz čitav su ga život pratile bolesti. Uspio je održati samo jednu samostalnu izložbu, 1917., koju je javnost smatrala skandaloznom zbog aktova. Intervenirala je čak i policija, naredivši uklanjanje slika. Krajem 1919. Modigliani obolijeva od tuberkuloznog meningitisa i umire početkom sljedeće godine. Njegova životna družica, francuska slikarica Jeanne Hébuterne, majka njihove kćeri, samo dan nakon Modiglianijeve smrti počinjuje samoubojstvo. Sahranjeni su zajedno na pariškom groblju Père Lachaise. Modigliani je Jeanne portretirao najmanje 25 puta, bila je njegova muza.
U postav izložbe su uvršteni i manje poznati slikari, poput Augustea Chabauda, kojem je unikatni ekspresivni umjetnički izražaj priskrbio jedinstveno mjesto među fovistima, ili pak Ortiz de Zárate, prijatelj Pabla Picassa iz mladosti. Talijanske futuriste predstavljaju Enzo Benedetto, Vittorio Corona i Fortunato Depero. Tu su mađarski umjetnici, uključujući Bélu Kádára, Lajosa Tihanyija i Huga Scheibera. Izložba odaje i počast ženskoj umjetnosti.
Partneri izložbe u Klovićevim dvorima su Erste banka, Hitachi Energy, Wiener osiguranje Vienna Insurance Group, HEP, Stega tisak, Orbico Group, SAINTS HILLS, Arena Hospitality Group, Badel 1862, Korlat i JANAF. Ulaznice za izložbu prodaju se na stranici Eventim.hr, a mogu se kupiti i na blagajni Klovićevih dvora. Cijena ulaznica je 7 eura, za studente, umirovljenike i djecu od 7 do 18 godina 6 eura. Djeca do 7 godina imaju besplatan ulazak.
Ovo je nešto pout Mimare,hrpa lažnjaka koji se mogu pokazivati samo po vukojebinama, bilo koji muzej koji drži do sebe to ne želi u svom izložbenom prostoru