Smisao svake dioničke investicije, osim željenog rasta cijena dionica kompanije, jest isplata dividende. A dioničarima Ine upravo danas na račun “sjeda” dividenda, i to u iznosu od 240 milijuna eura, dakle 24 eura po dionici. Dividenda će se isplatiti iz dijela neto dobiti iz 2023. u iznosu od 212,8 milijuna eura te iz zadržane dobiti iz 2022. godine u iznosu od 27,2 milijuna eura. Rekordna isplata dividende Ine zaslužuje i poseban osvrt. U odnosu na zaključnu cijenu dionica prije objave, riječ je o vrlo dobrom dividendnom prinosu od 5 posto - riječ je o najvećem dividendnom prinosu Ininih dionica od 2014. Istovremeno, Ina nastavlja ulagati u dugoročni rast i održivost poslovanja, uključujući i zelene projekte. Državi će kao jednom od dva vlasnička temelja Ine na ime dividende pripasti rekordnih 107,6 milijuna eura. Kombinirano, u posljednje tri godine, država je na ime dividende Ine primila 255,6 milijuna eura.
Unatoč čestim kritikama, nerijetko i trzavicama, pod Molovim upravljanjem Ina je u posljednjih 15 godina postala jedna od najboljih kompanija u regiji. Tvrtka koja je prije dva desetljeća bila u ogromnim problemima, postigla je financijsku stabilnost, postala efikasna i snažna, sposobna kontrolirati razinu zaduženosti postavši jedan od kamena temeljaca hrvatskog gospodarstva. Već je pomalo zaboravljen Inin porezni dug od 201 milijun eura koji je u međuvremenu podmiren, što je zahtijevalo da MOL osigura kredit od 330 milijuna eura u razdoblju 2009. i 2010. To je bilo potrebno kako bi Ina mogla isplatiti plaće, financirati poslovanje i dijelom podmiriti porezni dug. Neto dug tvrtke u razdoblju 2009.-2023. smanjio se s 1,082 milijuna eura na 216 milijuna. Nakon 2009. omjer financijske poluge također se stalno smanjivao, s 40,9% na kraju 2009. na 11,6 posto na kraju 2023.
Budućnost Ine čini se obećavajućom, ne samo zbog situacije na svjetskim energetskim tržištima već i kao rezultat kontinuiranih investicija. Rafinerija nafte Rijeka trenutačno je u tijeku investicije koja je po vrijednosti od 630 milijuna eura jedna od najvećih u povijesti hrvatske industrije. Iako godinama zasipana kritikama da ne želi ulagati u hrvatske rafinerije, Mol grupa potrošila je više novca na riječku rafineriju nego na svoje preostale dvije rafinerije. Sama investicija u Rafineriju bila je prilično dugo vremena i na meti kritike zbog prespore realizacije, prvo u segmentu donošenja same strateške odluke, a onda i u fazi neposredne realizacije. Sama realizacija bila je opterećena i zastojem u obnovi zbog neisplata prema podizvođačima radova, zbog čega je dio rumunjskih radnika i štrajkao, a neslužbeno se moglo doznati da je u određenoj fazi radova nedostajalo radne snage. Rafinerija će ubuduće pokrivati potrebu za benzinom u Hrvatskoj, ali i u dijelu Slovenije te BiH. Proizvodnja dizela više neće ovisiti o Rusiji, već će se to gorivo dobivati iz teškog lož-ulja.
U prethodne dvije godine dosta se radilo i na internim procesima kako se ne bi ponovio skandal poznat kao “afera Škugor” koji je rezultirao brojnim kaznenim prijavama i uhićenjima kao i narušavanjem reputacije same kompanije. Rad kompanije i inače je pod medijskim povećalom zbog višegodišnjih tenzija između dva vodeća dioničara i arbitražnih postupaka. Hrvatska je, podsjetimo, prije dvije godine izgubila i drugu arbitražu od Mola pred sudom u Washingtonu. No, neslužbeno se s obje strane (su)vlasničkog stola može čuti kako, bez obzira na arbitražne bitke, u funkcioniranju kompanije problema nema, te da se svi procesi odvijaju normalno. Prije tri mjeseca, potpisani su važni ugovori vezani za nove strateške projekte povezane s obnovljivim izvorima energije. Ina je potpisala dva ugovora, jedan za izgradnju postrojenja za proizvodnju zelenog vodika u Rafineriji nafte Rijeka te drugi za postrojenje za proizvodnju biometana u Sisku. Ukupna vrijednost tih dvaju novih strateških projekata, koji će ojačati portfelj projekata obnovljivih izvora energije, iznosi 98 milijuna eura. Dovršetak izgradnje u oba slučaja očekuje se tijekom 2026.
POVEZANI ČLANCI:
Posebno važan čini se projekt vezan uz Sisak. Razlog je jasan - višegodišnje neizvjesnosti su otklonjene, a investicija je od iznimnog značaja i za gospodarstvo Sisačko-moslavačke županije. Projekt se odnosi na industrijsku lokaciju u Sisku gdje Ina planira izgraditi postrojenje za proizvodnju biometana uglavnom iz poljoprivrednih ostataka (slama, stajski gnoj, gnojiva) i različite vrste biorazgradivog otpada. Proizvedeni biometan mogao bi se isporučivati u hrvatsku plinsku mrežu, dok bi se proizvodni ostaci mogli koristiti kao ekološki prihvatljivo gnojivo. Ugovor o inženjeringu, nabavi i izgradnji postrojenja za biometan prema načelu “ključ u ruke” potpisan je s međunarodnim proizvođačem biometanskih i bioplinskih postrojenja sa sjedištem u Austriji, Biogest. Cilj je Sisak pretvoriti u samo središte OIE koje će opskrbljivati ne samo Hrvatsku nego i cijelu regiju.
Također, posljednjih su godina nastavljene i investicije u maloprodajnom segmentu - danas Ina ima najveću modernu maloprodajnu mrežu u regiji, s više od 500 lokacija u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Crnoj Gori. Sve u svemu, Ina Grupa nastavlja sa značajnim ulaganjima koja dosežu najviše razine u posljednjih nekoliko godina, a ukupna vrijednost premašuje 2,4 milijarde eura u posljednjih deset godina. Gledajući samo razdoblje posljednjeg desetljeća, razina ulaganja u 2022. bila je najveća - čak 400 milijuna eura. Svoju budućnost Ina vidi i u proizvodnji električne i toplinske energije iz geotermalnih izvora. Upravo je to jedno od područja u kojem Hrvatska ima izniman potencijal. Osigurane su licence za geotermalna istraživanja na dva područja u Hrvatskoj i započela su geofizička mjerenja kako bi se locirala geotermalna voda za proizvodnju električne energije te grijanje. U cijeloj priči je iznimno važna i činjenica da je Ina jedna od rijetkih kompanija u cijeloj regiji koja potpuno raspolaže svojim resursima – tehnologijama i znanjima nužnim za bušenje geotermalnih izvora.
POVEZANI ČLANCI:
A da Mol Grupa računa na Hrvatsku kao strateški bitnu državu, pokazuje i ovotjedna informacija o osnivanju organizacijske jedinice “Niskougljične i nove energije” unutar djelatnosti Istraživanje i proizvodnja nafte i plina, sa sjedištem u Zagrebu. Ta organizacijska jedinica, s posebnim fokusom na smanjenje ugljičnog otiska te inovativne inicijative za obnovljivu energiju, bavi se izazovima povezanima s održivošću i pokreće nove poslovne tokove. Kako se ističe u priopćenju, ona će predvoditi brojne inicijative usmjerene na diversifikaciju energetskog portfelja MOL Grupe, ciljeve za smanjenje emisija CO2 i metana te smanjenje utjecaja na okoliš.
Među ključnim projektima ove nove jedinice je i proizvodnja geotermalne energije. Kako se navodi, proteklih mjeseci Molu su dodijeljene dvije licence za geotermalna istraživanja u Mađarskoj i dvije Ini u Hrvatskoj. Nadalje, najavljuje se i pilot-projekt proizvodnje litija, odnosno istraživanje održive metode izvlačenja litija u Pusztaföldváru u Mađarskoj. Mol će testirati ekološki prihvatljivo rješenje i koristiti podzemnu vodu koja se već vadi za proizvodnju nafte.
VIDEO Stanovnici Bošnjaka saniraju štetu nakon nevremena
