Njih je osmero, sve je skupa trajalo 12 godina i sada je završilo - nepravomoćnom oslobađajućom presudom. Kojom su Petar Tonković i njegovi suoptuženici u aferama Kobilje mlijeko i Vilinske poljane nepravomoćno oslobođeni optužbi da su od 2008. do 2010 iz državnih fondova izvukli oko 3,3 milijuna eura.
Cijela ta priča koja je na zagrebačkom Županijskom sudu sada okončana, barem nepravomoćno, počela je kada su u jedan slučaj spojene tri optužnice podignute protiv istih osoba, koje je povezivalo to što su svojevremeno bili na čelu u međuvremenu propale tvrtke Kamensko. Riječ je bila o Antunu Crlenjaku, Davoru Vlajčeviću i Damiru Rihtariću. Prema navodima optužnice, Crlenjak i ostali su se teretili da su poticali čelne ljude Fonda za razvoj i zapošljavanje te Fonda za zaštitu okoliša da im mimo procedure odobre isplate kredita za projekte proizvodnje kobiljega mlijeka te poljoprivrednoga uzgoja. Kada im je novac isplaćene, teretili su se da su ga potrošili nenamjenski.
Među ostalim, Crlenjak i ostali teretili su se da su Petra Tonkovića, direktora Fonda za razvoj i zapošljavanje, potaknuli da njihovoj tvrtki Eko Grad odobri 14 milijuna kuna kredita, iako nisu ispunjavali uvjet prema kojemu bi dio novca trebao dati i HPB. Zauzvrat su, tvrdi tužiteljstvo, dio novca iz Eko Grada umjesto za proizvodnju kobiljega mlijeka, prebacili u svoju drugu tvrtku Kamensko te su tim novcem fiktivno plaćali liječničke preglede radnicama Kamenskoga u ordinaciji Tonkovićeve majke. Nadalje, Crlenjak se teretio da je sa svojom kćeri Anamarijom Crlenjak od Tonkovića tražio 1,3 milijuna eura kredita za uzgoj voća, među ostalima i šljiva za rakiju. Novac su tražili i dobili, iako su znali da njihova poljoprivredna zadruga nije zadovoljavala uvjete, a teretili su se da su novac nenamjenski potrošili za isplatu nizu tvrtki, između ostaloga Orion grupi koja se povezivala s odbjeglim tajkunom Miroslavom Kutlom, te za povrat pozajmnice od milijun kuna Hrvoju Gašparincu.
Sudsko vijeće, kojim je presjedala sutkinja Saša Lui, na koncu je smatralo da su optužbe neosnovane, pogotovo one iz kojih je proizlazilo da su krediti odobreni nezakonito jer Tonković kao direktor uopće nije donosio odluku o davanju kredita, već je o tome odlučivao Upravni odbor Fonda.
VEZANI ČLANCI:
- Nema nikakvih dokaza iz kojih proizlazi da je Tonković znao kako će tražitelji kredita upotrijebiti novac. Tonković nije znao da HPB nije odobrio kredit. Način na koji su Crlenjak i ostali koristili novac jeste upitan, no ta nenamjenska upotreba novca im nije inkriminirana. Eventualno bi se moglo raditi o nekom drugom kaznenome djelu, no sud nam ovlast mijenjati optužbu tako da bi netko bio osuđen zbog poticanja na zloporabu, mora postojati ta zloporaba koju je počinila službena osoba, no ona Tonkoviću nije dokazana. Da bi pojačalo dojam o dogovoru između Tonkovića i ostalih, tužiteljstvo tu uvodi slučaj s pregledima, no utvrđeno je kako su ti pregledi, a radilo se o ginekološkim pregledima radnica Kamenskoga, zaista bili obavljani - kazala je sutkinja Lui, obrazlažući nepravomoćnu presudu.
Inače, među saslušanim svjedocima bilo je i 10 radnica Kamenskog koje su potvrdile da su išle na obavezne preglede, a iskazivale su i da su ti pregledi nekima od njih spasili život. Tijekom suđenja su svjedočili bivši ministri Ivan Šuker (umro u rujnu 2023., op.a.) i Petar Čobanković, koji su bili članovi Upravnoga odbora Fonda te su potvrdili da se kod odobravanja spomenutih kredita nije kršila zakonska procedura. Optužnica je podignuta 2012., suđenje je počelo 2014., obrane su tražile izuzeće tužiteljice, bilo je odgoda zbog zdravstvenih problema sudionika postupka, sutkinja koja je prvotno imala taj spis se teško razboljela te je, nažalost, i preminula, pa je u nekom trenutku sve moralo početi iz početka... I tako prođe 12 godina.
VEZANI ČLANCI:
FOTO Ovi ljudi ni krivi ni dužni idu u Sabor: Neki su jedva 'prebacili' 100 glasova, a uživat će u 2500 eura plaće
E39 je zakon 🤌