Osam je mjeseci prošlo od izbora, a BiH još nema vlast. Čak i unatoč tome čini se da je to trajno stanje daytonske države zamrznutog konflikta. Podijeljena je na dva dijela u kojima većine čine Bošnjaci i Srbi koji svakim danom jačaju dominaciju i snažnije se vezuju za Tursku, odnosno Rusiju. Bosanskohercegovački Hrvati uzdaju se u europske integracije i Zagreb. Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH Dragan Čović posebno važnom drži ulogu premijera Andreja Plenkovića za BiH, napose za bosanskohercegovačke Hrvate.
Iako je teško davati bilo kakve procjene, kakvom zemlju vidite za deset godina, Europsku uniju, Hrvatsku?
Teško je to prognozirati u turbulentnom vremenu. Duboko sam uvjeren da će EU biti, da će biti sadržajniji i da će cijeli ovaj dio Europe postati njezinim dijelom. Što se tiče koncepta EU, mislim da će ući u jednu fazu više. Sada je tu bitna snaga lidera među kojima se pojavljuje nova grupacija ljudi poput Andreja Plenkovića. Očekujem da će ti ljudi stvarati jedan novi ambijent, jer s druge strane imamo nove izazove poput migrantskih kretanja koja prijete da se naruše svi odnosi. Na tome će se temelju graditi jaka Europa da bi se očuvao njezin duh i vrijednosti. Mislim da će za deset godina biti BiH, uz moje očekivanje da ćemo imati jednakopravnu poziciju hrvatskog naroda. Hrvatska će u sljedeće dvije-tri godine vidno gospodarski rasti.
Iz vaših riječi osjeća se da je na izvjestan način Hrvatima u BiH ostavljena pozicija graničara. Hoće li uspjeti izdržati izvan dva cilja EU i NATO-a?!
Mi moramo biti dio EU jer nam daje mogućnost da opstanemo kao narod. O. K. Mi se možemo politički izboriti za autonomnu poziciju unutar države, ali ako ne napravimo veću kvalitetu života, mladost će nam odlaziti. Možemo mi to uljepšavati i tješiti se da odlaze i drugi, ali, iskreno, nemamo nikakve koristi od toga. I da odgovorim na vaše pitanje. Da, naša je uloga kroz povijest bila graničarska. No, istodobno naš pristup i inzistiranje na EU naš je snažni adut. S druge strane, imamo utjecaje neeuropskih država što se ne smije podcijeniti. Tu treba najviše pozornosti usmjeriti i na utjecaj koji Turska pokazuje prema ovome dijelu Balkana. Tu je i migrantski val.
Kako gledate na prozivanja s desnice upućena Plenkoviću, a sada i nakon izbora ministrice vanjskih poslova Marije Pejčinović Burić za glavnu tajnicu Vijeća Europe, da nisu dovoljno učinili za obranu nacionalnih interesa, a napose Hrvata u BiH?
Kad je gospođa Pejčinović Burić izabrana, odmah sam je zvao i čestitao joj, a nakon toga zvao sam i gospodina Plenkovića. Mislim da je ovo najvrednije nakon onoga što su napravili nogometaši u Rusiji u posljednje vrijeme. Ne može se uspoređivati euforija koja se stvorila među narodom s nogometašima, ali to je doista te razine. Sada je, međutim, izvjesno da nitko iz Hrvatske ne može biti u visokim strukturama EU. To je jedan od problema. E, sada to stavite u kontekst male Hrvatske koja ima kompetentnu osobu za jednu takvu poziciju. On je bio kandidat za ključne funkcije u Europskoj uniji i sada je glavni pregovarač u EPP-u. To govori o njegovoj vrhunskoj razini. Ne ulazim ja pri tome u ocjene o lokalnim političkim temama i odnosima stranaka. Na kraju će ispasti i kako Plenković kao premijer genijalno vodi i Vladu jer ključne probleme rješava bez velikih potresa. I na kraju će imati BDP oko četiri posto. Onaj tko sve to ne zna cijeniti, ima problema sam sa sobom. U tome vidim golemu prigodu i za nas. U svakoj drugoj kombinaciji mi smo gubitnici.
Zašto je vlast u BiH u blokadi?
Mi smo učinili sve da do te krize ne dođe iako smo razočarani načinom na koji je Sarajevo postavilo pravila igre. Izabrali su dva bošnjačka člana Predsjedništva (nap. a. Željko Komšić i Šefik Džaferović), misleći da će time napraviti golemu štetu Hrvatima. No, napravili su je BiH. To se, nažalost, nastavlja dalje.
Postavlja se pitanje kakav odgovor mogu ponuditi Hrvati, je li to treći entitet?
Nedavno smo imali posjet izaslanstva SDA u HDZ-u i dobili smo izravan upit o tome. Tada sam izjavio da do takvog promišljanja može doći samo neodgovornom bošnjačkom politikom. Ona je danas više nego neodgovorna. Mi držimo korektan odnos s predstavnicima SNSD-a koji je pobjednik sa srpske strane. To isto želimo i sa SDA.
Što je pet zahtjeva HDZ-a na kojima inzistirate?
Potpuna ustavna jednakopravnost hrvatskog naroda. To se može napraviti na tisuću načina. A to podrazumijeva i da vas predstavljaju legitimni predstavnici u vlasti.
Što je sa Sejdić-Finci i pravima manjina?
Ta presuda iz Strasbourga da se ugraditi u Ustav, pa čak i izmijeniti ga. No, problem je što je glavna nakana s druge strane izbaciti tri naroda iz Ustava i stvoriti državu jednog naroda.
Hoćete li na takvo što pristati?
Hrvatski predstavnici nikada neće prihvatiti taj koncept koji bi značio potpunu izmjenu političkog sustava i društvenog uređenja.
A što ako bi ipak došlo do izmjene Ustava, što tražite?
Ako se netko želi poigravati brojnošću da bi ostvario dominaciju, onda se vraćamo na prijedlog po kojemu će u BiH biti tri ili četiri federalne jedinice. Ali, to je prije svega produkt politike koja se vodi iz Sarajeva. U obranu jedne takve politike uloženo je više stotina milijuna eura, od medija, lobističkog djelovanja, izgradnje raznih mreža...
Hoće li onda Hrvati graditi paralelne službe, uključivo i obavještajni sektor kao što ga evidentno nakon niza afera prisluškivanja medija, vrbovanja selefija... ima bošnjačka strana?
SDA, a time i bošnjački narod, ima potpuno paralelni sustav u policijskoj i obavještajnoj strukturi. Srpski narod ima entitet kojim to može osigurati. Kada smo ovih dana razgovarali o imenovanju ravnatelja Federalne uprave policije, jasno nam je kazano da to Hrvati nikada neće dobiti. Rečeno nam je da nam se to ne “smije dati” iako je hrvatski kandidat najbolji.
Ali taj paraobavještajni sustav vrlo je vješt s manipuliranjem i obmanama, pa čak i dobrog dijela međunarodne zajednice?!
Vješti jesu. Ali, međunarodna zajednica, ili onaj dio koji im treba, to gleda drukčije. Uzme ono što im treba...
Mislite na pitanje terorizma i sigurnosti?!
Naravno. A ostalo im prepuste da misle kako su važni i onda se to zloporabi. Ali, za nas je to važno. U jednome trenutku taj parasustav mogao je podignuti kaznenu prijavu protiv bilo koga i razvlačiti ga godinama... Taj sustav danas nitko ne nadzire.
Možete li zamisliti da je američka NSA stavila pod nadzor Washington Post ili NBC, kao što se i Večernji list našao na udaru OSA u BiH?
Naravno da ne mogu. Ja sam bio izložen brojnim medijskim napisima, obmanama, manipulacijama. No, nikada nisam ružne riječi rekao o bilo kojem novinaru. Držim to jako važnim i svetinjom izgradnje demokratskog društva. Za mene je apsolutno neprihvatljivo da na bilo koji način bilo tko može ulaziti u sustav nadzora bilo kojeg novinara. Uključujući, naravno, Večernji list.
Iz Zagreba vas se često kritizira da gradite odnose sa srpskom, a ne i s bošnjačkom stranom. Trebaju li Hrvati izabrati stranu?
Ni slučajno. To bi značilo poraz za sva vremena Hrvata i ove politike koju gradimo.
Zašto to tvrdite?
Mi nikada nismo stali ni na čiju stranu, a iz Sarajeva se prave konstrukcije da stojimo na strani Srba. Osobno imam dobre odnose sa svim narodima BiH, ali i susjedima. Naravno, najbolje odnose imam s predstavnicima iz Hrvatske. Svi trebaju razumjeti da Hrvati BiH moraju imati uravnotežen odnos prema Bošnjacima i Srbima.
Jeste li gubitnici europskih izbora, odnosno je li Plenković zbog nekoliko tisuća glasova iz BiH izgubio peti mandat?
To vam je u politici tako. Primjerice, ja sam gospodinu Plenkoviću poslao SMS u 10.45 sati i napisao “čestitam”, a tada je obračun bio da ima pet mandata. Za 15 minuta HDZ je ostao bez mandata. Ovdje su se poklopile dvije stvari, da je SDP, koji je gubitnik izbora po broju glasova, zbrajanjem došao do četvrtog mandata.
A planovi u BiH?!
Povećali smo tri puta broj glasova, ali to je opet manje 2,5 puta nego što smo obećali. Teško je pokrenuti naše ljude da izlaze na pet-šest glasačkih lokacija. Kao HDZ u BiH morali smo puno više učiniti, ali bilo bi loše da smo presudili kao što nikada do sada nismo. To bi bilo puno opasnije jer bi se iz Zagreba usmjerila pozornost da smo mi presudili. Mi ne smijemo biti prevaga.
Kakva su vaša obećanja prema HDZ-u kada su u pitanju predsjednički izbori?
Mi smo jedno i moramo se držati zajedno. Uvjeren sam da će s desnice stići još dva, tri kandidata. To prije svega jer predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović stalno pomiče vrijeme objave svoje kandidature. Mi moramo pokazati ozbiljnost na tim izborima jer je predstavnik HDZ-a Hrvatske i naš predstavnik. Uvjeren sam da ćemo tada imati daleko više glasova.
Kakva je sudbina mostarskog Aluminija?
Iskreno, iznimno mi je teško to sada reći. Prošle godine dao sam si truda i sadašnja je situacija slična onoj koju smo imali krajem studenoga. Onda smo napravili jedan aranžman i tada smo “kupili” šest mjeseci vremena. U tome vremenu menadžment je morao odgovoriti na sve što je učinjeno. Došli smo do toga da postoji nekoliko strateških partnera koje predvodi švicarski Glencore, a preneseno mi je da su jamčenje opskrbe električnom energijom postavili kako je uvjet za ozbiljniji zahvat. Takvi su uvjeti u cijelom svijetu i ne to može biti klasična tržišna utakmica. Mora se naći neki drugi interes. Očekujem jasno očitovanje Vlade jer pred nama je desetak ključnih dana da bi se pokušalo naći poslovni aranžman.
Plenkovič stalno i često plaća račune Hercegovcima i naveliko vraća usluge za onih 3 glasa koji su ga dovele na vlast,a Hercegovci uporno i legalno pljačkaju ovu Hrvatsku i hrvatski Narod