Kiro Gligorov, prvi predsjednik Republike Makedonije, umro je u nedjelju navečer u Skoplju, u svom domu u 95. godini. Gligorov je bio predsjednik nezavisne Makedonije u dva mandata, od siječnja 1991. do studenog 1999. Gligorov je za predsjednika prvi put izabran 27. siječnja 1991., dok je Makedonija bila u sastavu Jugoslavije.
Bijesni generali
Raspisao je referendum na kojem su se Makedonci odlučili za nezavisnost i tako postali jedina država koja se od Jugoslavije odvojila mirnim putem. Poslije prvih nemira u SFRJ, Gligorov je zahtijevao da se svi makedonski vojnici povuku iz JNA, a s generalom Blagojem Adžićem dogovorio je mirno povlačenje jedinica JNA iz Makedonije.
Svoje uspomene iz tog razdoblja opisao je u knjizi “Makedonija je sve što imamo”. Opisao je i susret u Skoplju s tadašnjim jugoslavenskim ministrom obrane Veljkom Kadijevićem, u ljeto 1991. nakon povlačenja JNA iz Slovenije.
– On nam je 45 minuta držao lekciju kako se nikad nije nadao da će Makedonci ostaviti Srbe i da žele napustiti Jugoslaviju, da je za njega to sasvim nova situacija, da je imao drugačije predstave o Makedoniji, Makedoncima, oficirima... – prisjetio se Gligorov.
U svojoj knjizi prisjetio se Gligorov i tajne akcije makedonskog MUP-a, u noći sa 21. na 22. kolovoza 1991., kada su iz službenih prostorija odjela za narodnu obranu u općinama oduzeli vojnu dokumentaciju o novim regrutima, da se spriječi njihovo pozivanje u armiju. Nakon te diverzije u kabinet Gligorova upao je zapovjednik Treće armije SFRJ, general Milutin Kukanjac.
– Bijesan, ljutit, upitao me: "Što je ovo, predsjedniče? Izdaja? Ovo je pobuna." Kazao sam: "Nije pobuna. Do sad su 34 vojnika stigla mrtva s fronta. Možete li razumjeti njihove majke, očeve, žene koji ne znaju što se tamo događa" – napisao je Gligorov.
Kao predsjednik Makedonije u vrijeme raspada Jugoslavije od 1991. do 1995. Gligorov je sudjelovao na međunarodnim konferencijama o Jugoslaviji. Prisjetio se i summita šest predsjednika republika bivše SFRJ u Ohridu 22. srpnja 1991.
Neuspjeli atentat
– O Franji Tuđmanu govorilo se kao o kontroverznoj ličnosti: komunist još iz rata i general koji je dvaput bio u zatvoru – 1972. i 1981., između ostalog i zbog nekih veza s ustaškom emigracijom. Već je bio poznat kao čvrst pobornik ideje, barem u tom vremenu, o stvaranju konfederacije suverenih država, pri čemu je za svoju Republiku Hrvatsku tražio maksimalno velika, čak i povlaštena prava i ovlaštenja. Slobodan Milošević u Ohrid je doputovao iz Beograda, a noć prije toga vratio se iz posjeta Grčkoj. Veoma mi je dobro bio poznat njegov tvrd stav o očuvanju jugoslavenske federacije pod svaku cijenu, kao i ono što je govorio o potrebi da svi Srbi žive u jednoj državi, ali znao sam i to da ima malo sluha za drugačija rješenja koja bi, bit ću slobodan to reći, da im je poklonio veću pozornost, donijela dobro i njegovu narodu. Do tada je on na određen način nametao atmosferu za pregovore. Postajalo je sve jasnije da on želi, a i da se trudi da se jugoslavenski problem riješi između njega i Tuđmana – napisao je Gligorov.
Makedonski mediji lani su objavili da su Grci nudili Kiri Gligorovu milijun dolara da se u pregovorima odrekne imena Makedonija. Gligorov je prijedlog odbio s gnušanjem.
Početkom listopada 1995. na Kiru Gligorova ispred hotela Bristol u Skoplju izvršen je atentat u kojemu je izgubio oko. Naručitelji i izvršitelji atentata nikada nisu otkriveni.
Slava ti Kiro!