Ne idite u kupnju praznog želuca jer ćete tada kupiti više nego što
treba! Pripremite plan kupnje i držite ga se! Vodite evidenciju svojih
troškova i iznenadit ćete se kad vidite kako i na što trošite!” To su
neki od savjeta koji su se mogli čuti na besplatnim radionicama HUB-a o
upravljanju vlastitim troškovima i financijama.
Sredinom listopada počeo je u osam gradova jesenski niz interaktivnih
radionica za koje su građani pokazali veliki interes pa će organizatori
ponuditi i nove termine. Radionice zajednički provode Hrvatska udruga
banaka i devet banaka članica: Erste, Hypo, OTP, PBZ, RBA, Slavonska
banka, SG Splitska banka, Volksbank i Zagrebačka banka.
Dosad je na radionicama sudjelovalo više od 1200 polaznika, većinom
žena u dobi između 30 i 40 godina, a i ove jeseni radionice će se
održati u Dubrovniku, Osijeku, Puli, Rijeci, Splitu, Varaždinu, Zadru i
Zagrebu.
– Prvo što se treba naglasiti jest to da mi na ovim radionicama nismo
otkrili toplu vodu ili magičnu formulu po kojoj bi nečiji dug nestao
ili nečija primanja se povećala. Cilj radionice je potaknuti ljude da u
svoj financijski život uvedu sustavnost i da budu strpljivi. Ništa se
ne može postići preko noći – kaže Ivana Prgomet, savjetnica za odnose s
javnošću u HUB-u.
Zapisati troškove
Prvi je savjet: analiziraj postojeće stanje. Zapisuj, prati i sustavno
bilježi navike i potrošnju u određenom razdoblju. Time se dobiva pravi
uvid na što sve novac odlazi i iz kojih sve izvora netko ima primanja.
– Normalna ljudska reakcija je da se kaže da mislimo da ne možemo
nigdje uštedjeti. To kaže devet od deset ljudi. Nakon što zapišu sva
svoja primanja i rashode, ostanu iznenađeni količinom nepotrebno
utrošenog novca na stvari koje im u principu ne trebaju – kaže Prgomet.
Nakon toga kreće selekcija i ocjena čega se eventualno odreći i koliko
se tako može uštedjeti.
Povećanje prihoda
Osim smanjenja troškova ili štednje, drugi je način pokušaj da se
povećaju primanja.
– To je najteže jer većina nas ima jedan posao i neka fiksna primanja.
Mnogi ljudi imaju i određene hobije i mogućnosti koje bi mogli
iskoristiti da povećaju kućni budžet – kaže Prgomet.
Jedna je polaznica ispričala svoj primjer. Tek je počela raditi i ima
relativno mala primanja. Živi s ocem koji je u mirovini. Njih dvoje su
pristali biti predstavnici stanara u svojoj zgradi. Ona je blagajnica,
a on predstavnik stanara.
Mjesečno tako zarade 400-tinjak kuna. Jedna druga polaznica izrađuje
nakit od perlica. Prvo ga je počela darovati prijateljicama za
rođendane i tako uštedjela na kupnji darova, a onda ga je počela
izrađivati i za druge. Voditelji radionica kažu da je u kriznim vremena
najisplativije ulaganje u znanje, jer će se ono najbolje i najprije
vratiti, bilo da je riječ o učenju jezika, kompjutorskih programa ili
nečeg trećeg.
Gdje uštedjeti
Koliko god to banalno zvučalo, kod štednje i uštede treba krenuti od
osnovnih i lako dostupnih stvari. Struja je, na primjer, jeftinija
nakon 22 sata, ali koriste li svi tu mogućnost? Danas je na tržištu
konkurencija na nizu usluga. Treba se informirati, nisu sve banke iste,
nisu svi proizvođači isti! Nude se različiti paketi na kojima postoji
mogućnost uštede.
Jedan voditelj radionice kaže da je najdraži savjet čuo od polaznice
koja je shvatila da ne treba ići u kupnju gladna jer bi tada kupovala
sve što vidi. – Zapišite namirnice i ne odstupajte od tog popisa.
Izbacite ono što vam uistinu u životu ne treba – kažu u HUB-u. Ne treba
se, kažu, čovjek svega odreći. Samo treba biti realan.
Jer ako je nekome cilj izvući se iz minusa od 10 tisuća kuna, onda je
teško shvatiti da odlazi u restorane jedanput ili dvaput tjedno, da
odlazi na skupa ljetovanja i skijanja. Nekome drugome upravo ta
skijanja i ljetovanja mogu biti cilj zbog kojeg štedi, pa se odriče
nekih drugih stvari. Bitno je imati neki realan cilj i težiti tom cilju.
KAKO UŠTEDJETI
