Od medicinskog i javnozdravstvenog do ekonomskog i društvenog problema - pandemija koronavirusa uzdrmala je cijeli sustav, pa tako i gospodarstvo, a zbog brzorastuće zabrinutosti u hrvatskoj javnosti razgovarali smo o njezinim posljedicama s ministrom gospodarstva, poduzetništva i obrta Darkom Horvatom.
Jesu li zemlje diljem svijeta, pa tako i Hrvatska, na vrijeme shvatile koliko će širenje bolesti COVID-19 utjecati na ekonomiju te ozbiljno pristupile rješavanju tog problema?
umnjam da je itko mogao predvidjeti globalne razmjere širenja ove bolesti kakvi su danas u trenutku kad se o tome slušalo kao potencijalnom problemu u Kini. Mislim da to zorno prikazuje kako je svijet danas povezaniji nego ikad, te da je u njemu svatko od nas jedan mali kotačić koji pokreće ili zaustavlja cijeli sustav. Jesu li pojedinci ili čak određene države to shvatile ozbiljno i na vrijeme ili nisu, o tome se može diskutirati i sigurno će se o tome raspravljati jednom kad ova situacija bude iza nas. No treba jasno naglasiti da virusi ne poznaju granice pa ih je stoga vrlo komplicirano i teško kontrolirati. U takvim okolnostima važno je da svi zajedno osvijestimo kako nitko neće biti izoliran od problema. Hoće li se na razini pojedinca to odraziti samo ekonomski i socijalno ili čak i zdravstveno, to će vrijeme pokazati. No sada, u ovom trenutku, važni smo svi. Od pojedinaca koji se svakodnevno trebaju pridržavati osnovnih higijenskih i ostalih uputa Nacionalnog stožera civilne zaštite, preko radnika i poslodavaca, odnosno osiguravanja potrebnih uvjeta za rad, pa sve do lokalne i regionalne samouprave te države, svi moraju vući poteze i uvoditi određene mjere.
Vlada je do sada donijela više od 60 mjera koje se odnose na ukupno osam ministarstava. Koje su glavne mjere i kako bi one trebale pomoći gospodarstvu?
Važno je naglasiti da se radi o prvom setu mjera koje su prošli tjedan bile usuglašavane ponajprije sa svim resorima Vlade, zatim relevantnim komorama i institucijama te s predstavnicima udruga poslodavaca, izvoznika, banaka i drugih. Prvo što smo učinili jest odgoda svih davanja državi po principu 3+3, dakle za početak iduća tri mjeseca sigurno, a po potrebi i dodatna tri. To podrazumijeva i porez na dohodak, akontaciju poreza na dobit, doprinose, rate kredita, pristojbi, članarina i slično. Idući je korak bio u međuvremenu omogućiti nova likvidna sredstva u vidu kredita s kamatnim stopama do najviše 1%. Pri tome će najveći dio posla provoditi HBOR i HAMAG-BICRO, a doprinos će također dati i poslovne banke. Već od ponedjeljka poduzetnicima će na raspolaganje biti stavljeno 114 milijuna kuna za potrebe nove likvidnosti. Zahtjeve će po hitnom postupku zaprimati i obrađivati HAMAG-BICRO, a za dva tjedna i prva od tri kapsule tzv. „korona kredita" od 380 milijuna kuna. Znači, sveukupno dodatnih milijardu kuna za potpore od 1000 do 50.000 eura. Isto tako, osigurali smo sredstva za plaćanje minimalca svim poslodavcima kako bi pokrili dio plaća, ali je uvjet da se radnike ne otpušta. Za nezaposlene, ali i one koji ipak završe na burzi, također su osigurane određene mjere. Dakle, predstavljene mjere nisu rezultat nečije ad hoc odluke, već odražavaju namjeru Vlade da reagira promptno, u skladu s ovlastima koje ima u pojedinim resorima i koje može provesti odmah. Naravno da priča ide dalje i da smo svi proteklih dana u aktivnoj komunikaciji s poduzetnicima i obrtnicima, posebno onima koji su najviše pogođeni ovom situacijom. Kako se ona bude mijenjala, tako ćemo se i mi morati prilagođavati te ćemo uvoditi nove mjere ili modificirati postojeće. One će u svakom slučaju odražavati stav struke uz uvažavanje zahtjeva poduzetnika i radnika. Dakle, da ponovim: prvi set mjera je u optjecaju, bit će ih sigurno još, a one će se uvoditi prema potrebi, u dogovoru sa svim stranama.
Kada se mogu očekivati te nove mjere i kakve bi mogle biti?
U aktivnoj smo komunikaciji s predstavnicima udruga poslodavaca i sindikata, ali i s poduzetnicima, obrtnicima i radnicima koji nam se na dnevnoj bazi javljaju sa svojim konkretnim problemima i specifičnim situacijama. Nove mjere će se donositi, a sadašnje modificirati prema potrebi. Moramo svi biti svjesni da će ovo razdoblje biti vrlo dinamično i izazovno te da ćemo se morati prilagođavati promjenama kojih će sigurno biti. Neke od njih se od ovog tjedna već odnose na brojne obrtnike, ugostitelje i trgovce koji su prema uputama i preporukama Nacionalnog stožera civilne zaštite morali prekinuti s radom na 30 dana. U kontaktu smo s njima, razgovaramo i naravno da ćemo intervenirati i pomoći ondje gdje će trebati. Važno nam je da poduzetnici i obrtnici osvijeste da u cijelom ovom procesu nisu sami, da uvažavamo njihove stavove, prijedloge i mišljenja te da ćemo u svakoj specifičnoj situaciji nastojati pomoći koliko god to bude moguće.
Koji su zapravo glavni ciljevi donesenih mjera?
Glavni prioritet je osiguravanje likvidnosti i očuvanje radnih mjesta, naravno uz nastavak proizvodnje i izvoza gdje god je to moguće. Dakle, intencija je poduzetniku u ovom trenutku osigurati sredstva koja su mu potrebna za isplatu plaća radnicima, režija i nekih drugih troškova poslovanja. Mislim da je važno još jednom naglasiti kako ove odgode ne znače da će nakon 3 mjeseca u četvrtom sve doći na naplatu, a financijski instrumenti koje će poduzeća koristiti već u startu imaju poček od 12 mjeseci, odnosno neki postojeći krediti moratorij do kraja godine. Kritičari ovih mjera kažu da nije dovoljno samo odgoditi plaćanje poreza i sličnih nameta, nego je nužno i njihovo ukidanje.
Je li država spremna u ovom trenutku odreći se tih prihoda?
U ovom trenutku nikome ne trebaju kritičari, već samo oni koji su spremni uključiti se u konstruktivnu raspravu i svojim prijedlozima pridonijeti cijeloj ovoj situaciji te unapređenju prvog seta mjera. Dugo smo radili na balansiranju i stabilizaciji javnih financija što nas je kao državu napokon vratilo u povoljniji kreditni rejting, pozitivnije investicijsko okruženje i omogućilo nam rast na zdravim temeljima, a ne na zaduživanju, i zato dajem za pravo kolegi Zdravku Mariću da odgovorno priču vodi i dalje. Populizam kakav se može čuti s različitih strana u ovoj situaciji nikome neće donijeti apsolutno ništa pozitivno ni dobro. Zato koristim priliku da zahvalim onima koji nam se javljaju s konkretnim pitanjima i prijedlozima jer ćemo upravo takvom vrstom komunikacije i suradnje brže izaći iz ove situacije. J
este li detektirali koje su, u gospodarskom i ekonomskom smislu, najpogođenije skupine?
Prema konkretnim brojkama koje možemo vidjeti u sustavu fiskalizacije, vidljiv je veći iznos računa u trgovinama do čak 20 posto, ovisno o razdoblju koje pratimo, što je i razumljivo s obzirom na to da su se u proteklom razdoblju kupovale veće zalihe hrane i drugih kućnih potrepština. Međutim, u isto vrijeme i u istom obimu vidi se pad u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Dakle, turizam posljedice osjeća već sada, što je vidljivo i po brojkama otkazanih rezervacija, dok gubitke istovremeno zbrajaju i ugostitelji, kao i obrtnici koji su također bili primorani zatvoriti svoje radnje na 30 dana. Svjesni smo toga, zato i kažem da će se neke mjere dorađivati ili uvoditi prema potrebama, nakon što ih usuglasimo s predstavnicima pogođenih sektora. Mene također iznimno zabrinjava situacija u proizvodno-prerađivačkoj djelatnosti koju pogađa pad narudžbi ili otkazivanje već dogovorenih poslova, dok mnogi od njih muku muče i s nabavom nužnog repromaterijala. To se najviše odnosi na one djelatnosti koje su izvozno orijentirane, pa su neke od 63 uvedene mjere namijenjene upravo njima, kako bismo im pomogli prebroditi ovo razdoblje. Tu je naravno i sektor poljoprivrede o kojem kolegica Marija Vučković vodi računa, a ne možemo ne spomenuti prijevoznike koji su u proteklom razdoblju imali nevjerojatno puno specifičnosti, vezanih prvenstveno uz prelazak granice, a zatim i uz određivanje definicije samoizolacije vozača. Govorim iz prve ruke kad kažem da su se ministri svih nadležnih resora već uključili u rješavanje tog pitanja jer smo itekako svjesni činjenice da nabava i transport robe ne mogu i ne smiju stati.
Koliko su za Hrvatsku ove mjere "skupe", odnosno koliko će se morati izdvojiti iz proračuna za funkcioniranje sustava u ovo vrijeme?
U Austriji se, primjerice, spominje brojka od čak četiri milijarde eura...Paket mjera koje smo donijeli ovaj tjedan ukupno je težak oko 30 milijardi kuna, dakle u tom slučaju govorimo otprilike o istoj brojci. No smisao mjera koje se provode ili će se provoditi je da pomognu, a ne da se uspoređuje tko koliko daje. Svaka država ima svoje specifičnosti, pa i drukčiju vrstu reakcije na ovu situaciju, što po brzini, što po načinu njezina rješavanja. Najvažnije je da u svemu što činimo budemo maksimalno fokusirani i usmjereni na cilj, a to je da zauzdamo ovu pandemiju što prije uz što manju štetu, kako po zdravlje ljudi, tako i po gospodarstvo zemlje.
Kriza se ne događa samo na lokalnoj, već na globalnoj razini. S obzirom na to da Hrvatska trenutačno predsjeda Europskom unijom, jesu li pokrenuti neki razgovori o gospodarstvu i ekonomiji?
Razgovaraju li vlade europskih, pa i svjetskih država o tom problemu? Ti razgovori vode se na dnevnoj bazi, po potrebi i više puta. Naravno da je nad Hrvatsku, kao trenutačno predsjedavajuću zemlju, stavljeno povećalo. Međutim, to je zapravo i dobro u situaciji kada imamo premijera koji svojom agilnošću i odličnom reputacijom među vodećim ljudima Europe vrlo dobro koordinira sve poteze koji se provode, kako na nacionalnoj tako i na razini EU. Mi smo upravo ovih dana u Zagrebu trebali okupiti ministre gospodarstva svih zemalja članica na planiranom neformalnom sastanku, koji je u međuvremenu iz očitih razloga otkazan, kao i većina drugih događanja. Međutim, to nas nije spriječilo da organiziramo videokonferenciju kako bismo održali taj kontakt te razmijenili mišljenja i stavove u vezi s mjerama koje se provode u svim zemljama članicama. Jedan od naših prijedloga također je bio da se povisi granica potpora malih vrijednosti (tzv. de minimis) poduzetnicima s postojećih 200.000 na 500.000 eura. Time ustvari želimo povećati iznos do kojeg se na našu pomoć poduzetnicima neće gledati kao na nelegalnu državnu potporu.
Kako će se na hrvatsko gospodarstvo odraziti veći pad u turizmu, ako do njega dođe?
Kratkoročno gledano, sigurno je da će imati utjecaja, to je neminovno. Hrvatska u poremećajima koji će se u gospodarstvu sigurno događati nije izoliran slučaj jer će se taj utjecaj osjetiti na globalnoj razini. Dugoročno gledano, dolazimo do situacije o kojoj sam već mnogo govorio proteklih godinu dana, a to je da u Hrvatskoj ne smijemo zapustiti proizvodnju. Izuzetno je važno zadržati sve ono što je zdravo i gdje postoji perspektiva, zbog čega smo se u posljednjih godinu dana toliko borili s opstankom i oporavkom pojedinih dijelova naše industrije. U međuvremenu, uveli smo različite mehanizme stimulacija za investiranje u nove tehnologije, implementaciju industrije 4.0, stvaranje povoljnijih uvjeta za strane, ali i domaće investitore, te razvoj potrebne infrastrukture kako bi se to sve moglo i ostvariti. Sada, više no ikad, prilika je da svi zajedno to doista i osvijestimo te da na sve moguće načine pomognemo i potaknemo domaću proizvodnju, od malih obrta i OPG-ova, preko mikro, malih i srednjih, pa sve do velikih poduzeća.
Nedavno ste javnost izvijestili o rekordnom broju dodijeljenih stipendija i potpora poduzetnicima koji učenike uzimaju na naukovanje, tj. učenje na radnom mjestu. Hoće li doći do zastoja u isplatama tih sredstava, s obzirom na situaciju u kojoj smo se sad našli?
Nema nikakvog zastoja. Isplate prve polovice ukupnog iznosa stipendija, dakle 9000 kuna, počele su ovog tjedna i očekujem da budu na računima svih učenika do kraja ovog mjeseca. Dobro ste istaknuli, broj od čak 4160 ugovora doista je rekord, ali tome još treba dodati da smo ove školske godine iznos stipendija podigli za 100 posto, dakle s 9 na 18 tisuća kuna godišnje, s time da taj iznos ne remeti poreznu olakšicu roditelja. Isto tako, već smo započeli s isplatom potpora za naukovanje poduzetnicima koji imaju priliku nadoknaditi čak 80 posto tog iznosa te osigurati potporu jednom od svojih radnika koji će tom učeniku biti svojevrstan mentor, a također za nabavu strojeva na kojem će oni imati priliku obavljati praksu. Kad zbrojimo potporu učeniku od naukovanja te tome pridodamo iznos stipendije, govorimo o mogućnosti da djeca već u srednjoj školi na mjesečnoj bazi primaju naknadu na razini minimalne plaće, odnosno 3250 kuna, što je u cijeloj novonastaloj situaciji i dodatan stimulans.
Prije ove krize Hrvatska je bilježila rast gospodarstva. Što hrvatsko gospodarstvo očekuje nakon ovakve krize, prijeti li nam ponovna recesija?
Očekuje nas hvatanje koraka za svime što smo propustili ili što ćemo u narednom periodu propustiti iz očitih razloga. Nema potrebe da prejudiciramo što će biti, u kakvom obimu i hoće li se to opet zvati recesija. Vjerujem da smo svi itekako svjesni ozbiljnosti situacije u kojoj se nalazimo, da je pred nama razdoblje u kojem će biti potrebno za početak zadržati ono što imamo koliko god je to moguće, a nakon toga nadoknaditi sve ono što je izgubljeno. Teško je sada razgovarati o gospodarskom padu ili rastu, mislim da je sada trenutak kada moramo biti fokusirani na maksimalnu pomoć poduzetnicima i radnicima da prebrode ovo razdoblje te u svemu tome imati mnogo strpljenja i razumijevanja. Pred nama će sigurno biti neke teške odluke i bolni rezovi, ali što prije toga postanemo svjesni, tim ćemo se brže iz te situacije znati izvući. Zbog toga još jednom podsjećam, pomoć poduzetništvu je u ovom trenutku broj 1, a čuvanje zdravlja naših ljudi prioritet nulte kategorije. Svi smo u ovome zajedno, svi dajemo svoj doprinos. Ostanak kod kuće i briga za starije i nemoćne također je važan doprinos. Odgovornost prema sebi i drugima, praćenje svih preporuka i mjera iz jedinog relevantnog izvora informacija, a to je Nacionalni stožer civilne zaštite, najbolje je što ljudi u ovom trenutku mogu činiti. Što se prije sve završi, tim se brže vraćamo u normalu.
Kako komentirate izbore u HDZ-u koji su održani u jeku krize? Jeste li očekivali tako premoćnu pobjedu tima Andreja Plenkovića te što to znači za budućnost HDZ-a, u kojem će se smjeru dalje razvijati stranka?
Ostanak Andreja Plenkovića na čelu stranke ni u jednom trenutku nije bio upitan, a pobjeda cijelog njegova tima jasan je signal i poruka članstva da idemo u dobrom smjeru - ne samo kao stranka, već kao Vlada koja vodi Hrvatsku prema naprijed. Smatram da je cijeli tim sastavljen od ljudi koji su se svojim radom dokazali i da ćemo takvim pobjedničkim putem nastaviti u svakom sljedećem izbornom ciklusu. Ključna riječ u svemu tome je zajedništvo, jer bez kruga ljudi koji iskreno vjeruju u pobjedu i uspjeh to nije ni moguće.
Zadnji put kad sam napisao da ako nemamo proizvodnje - nemamo ništa, neki biser je napisao "hahaha zaposli onda babe da ti rade u tvornicama na traci hahaha". Što reći o državi gdje ima i jedan takav ......(cenzura) ?! Proizvodnja - jedan jedini temelj svih svjetskih razvijenih država.