Ovo je nevjerojatno, kao da živim usred Disneylanda, izjavio je za Associated Press Marc van Bolemen, stanovnik Dubrovnika koji u ovom biseru Jadrana živi desetljećima, još od djetinjstva.
Kaže kako je to prije bio privilegij, a sada je noćna mora.
– Mnoštvo turista blokira ulaz u staru gradsku jezgru, mjesto pod zaštitom UNESCO-a, dok ih kruzeri istodobno iskrcavaju na tisuće. Ljudi se sudaraju na Stradunu dok fanovi televizijske serije “Igra prijestolja” pregledavaju lokacije sa snimanja – stoji u tekstu.
Navodi kako je Dubrovnik ''vrhunski primjer učinaka masovnog turizma'', globalnog fenomena u kojem putnici preplave iznimna mjesta.
Tipičnim danom oko osam kruzera iskrca po 2000 turista na ulice starog grada, u kojem živi 2500 ljudi. Van Bolemen prisjeća se dana kada je pristalo čak 13 kruzera.
– Žao nam je samih sebe, ali i njih (turista) jer ne mogu doživjeti grad budući da se sudaraju s drugim posjetiteljima. To je kaos – rekao je Marc van Bloemen za AP.
Masovni turizam šteti reputaciji Dubrovnika i UNESCO je lani upozorio kako mu je upitna titula svjetske baštine zbog velikog povećanja broja turista.
– Svjesni smo gužvi – rekla je Romana Vlašić, direktorica Turističke zajednice Dubrovnika i dodala kako je tijekom ove godine 800 tisuća ljudi posjetilo Dubrovnik, što je povećanje od šest posto u odnosu na prošlu godinu.
Pogledajte i video: Turisti snimili opasne vratolomije u napuštenim hotelima na jugu Jadrana
"Dubrovnik ima najveće taloženje sumpora (31,13 kg/ha, a normalno je između 5-6 kg /ha) u moru, zbog silnih kruzera koji koriste jefitina visokosumporna goriva!" Naša zemlja godišnje od posjeta kruzera zaradi 53 milijuna eura, ali da istodobno zbog ekoloških šteta pretrpi 338 milijuna eura troškova. Kruzeri kao pogonsko gorivo koriste mazut, praktično nusprodukt nakon što rafinerije iz nafte prethodno destiliraju sve moguće benzine, dizel i slična goriva. Mjerni instrumenti s broda Oceana prijevoznika P&O Cruises pokazali su da je koncentracija mikroskopskih čestica štetnih po zdravlje ljudi na palubi niz vjetar od dimnjaka 84.000 čestica po kubičnom centimetru. Na dijelu palube najbližem dimnjacima koncentracija je bila već 144.000 čestica po kubičnom centru, i to s vršnom vrijednosti od čak 226.000 čestica. Usporedbe radi, usred radnog dana u najstrožem centru Londona koncentracija je 38.400 čestica. Drugim riječima, ako se ono što se reklamira kao vrhunac turističkog luksuza s jedne i zlatna koka turizma s druge strane, usporedi sa zagađenjima svjetskih gradova, dođe se do zaključka da je zagađenje na palubama kruzera na kojima se turisti sunčaju otprilike onakvo kakvo se običava očekivati u centru Delhija ili Šangaja.