Dok su u prosincu u Kopenhagenu svjetski čelnici neuspješno pokušavali bistriti mutnu juhu zvanu globalno zatopljenje, priroda se poigravala našim poznavanjem zime kao najhladnijeg i najsnježnijeg doba godine. Temperatura se i prije astronomskog početka zime mjestimice sunovratila niže od -20°C. Napokon ćemo imati dugoočekivani bajkoviti “bijeli Božić”! Ponadali smo se i – prevarili! Ovogodišnji Božić u Zagrebu, s temperaturom od 18°C u Maksimiru bio je najtopliji Božić od 1949.!
Srdele vole hladnoću
Brojne bilješke iz davne prošlosti otkrivaju postojanje mnogih neobičnih zima. Pojedinačni slučajevi iznimno oštrih i blagih zima pobuđivali su veliku pozornost. No, događalo se da tijekom nekoliko godina ili desetljeća učestaju istovrsne zime, koje su prekomjerno žestoke i snježne ili neprilično tople i kišne.
U drugome tisućljeću poslije Krista posebice učestale hladne zime bile su u “malom ledenom dobu”. U Europi je trajalo od sredine 15. do sredine 19 stoljeća. U Poljskoj je u 16. stoljeću bilo je čak 26 izrazito studenih zima. U 17. stoljeću takvih je zima bilo manje (12), a u 18. njihov se broj smanjio na 8. Prorjeđivanje “ljutih” zima nastavljeno je i u 19. stoljeću, a pogotovo ih je malo bilo u 20. stoljeću.
Hrvatski znanstvenik S. Županović zaključio je da su dobre lovine riba srdela u Dalmaciji bile zamijećene u hladnim klimatskim razdobljima, a u toplima je ulov bio slab. Na temelju podataka o ulovu srdela na otoku Palagruži, moglo se zaključiti o postojanju hladnih zima između 1430. i 1440. te posebice u prvoj polovini 16. stoljeća. U 17. stoljeću ponovno su prevladavali bogati ulovi srdela te u 30-godišnjem razdoblju 1758.- 1788.
U ljetopisima iz Gornje Podravine zabilježeno je da zbog oštre zime 1708./09. – koja je inače diljem Europe bila na glasu kao jedna od najzločestijih zima – godina 1709. “nije bila sretna”. O Sveta tri kralja zapao je debeo snijeg i slijedili su ga i drugi snjegovi sve do Josipova (19. ožujka). Zima je bila toliko oštra da su pozebli zamalo svi vinogradi i zimski usjevi. Zato je zavladala nerodica.
Zima 1726./27. bila je – prema ljetopisu iz Pakraca – vrlo snježna. Dana 7. prosinca zapao je veliki snijeg i potrajao je sve do 4. svibnja. Prema bilješkama iz Križevaca, te iste zime, po debelome snijegu i ledu tovar drva mogla je vući zaprega s osam konja, “a da se nije mogao slijediti trag”. Zima 1739./40. smatrala se u Europi najopakijom. Trajala je gotovo osam mjeseci, od sredine listopada do sredine lipnja!
Vjesnici promjena
Prema podacima vremenskih motrenja u Zagrebu, koja su počela šezdesetih godina 19. stoljeća, otad su se nekoliko puta izmjenjivala razdoblja hladnih i toplih zima. Na mijeni 19. i 20. stoljeća nastupilo je klimatsko zatopljenje. U prva četiri desetljeća 20. stoljeća u Zagrebu je bilo deset toplih i samo tri hladne zime! Tada se dogodila i najhladnija zima u 20. stoljeću, zloglasna zima 1928./29. Važna poduka: postojanje toplog klimatskog razdoblja ne isključuje povremeni posjet izrazito hladne zime!
Prije otprilike tridesetak godina počelo je “globalno zatopljenje”. Čini se da je vjesnik takva stanja bila iznimno topla zima 1974./75. godine. Zabilježeno je da su se 2. siječnja muškarci u Ždali, pred gostionicom Čekada Juliške, za okladu kupali rano ujutro u potoku Ždalici. U tome razdoblju, kojemu se svršetak ne nazire, bila je samo jedna poprilično hladna zima (1984./85.), a čak desetak izrazito toplih, pa i pretoplih, zima.
Zima 2006./07., sa srednjom temperaturom 6,9°C na zagrebačkoj meteorološkoj postaji na Griču, bila je u Zagrebu dosad najtoplija zima od prosinca 1861. Bila je čak 1,3°C toplija od dotad najtoplije zime godine 1997./ 98., a treća na ljestvici najtoplijih je zima 2000./2001. Zima 2007./08. također je bila topla (u Zagrebu 2,1°C toplija od prosjeka), ali ne čudesno topla. Protekla zima 2008./09 bila je u Zagrebu 0,9°C toplija od prosjeka.
Prema stručnim prognozama, i zima 2009./10. bit će toplija od prosjeka, premda ne i prekomjerno topla. Prosudba je klimatologa da će nas zime u budućnosti češće milovati toplinom nego “brijati” mrazom. Ipak, zime neće nestati, sukladno izreci: “Nijednu zimu nije vuk izio!”
nekad je i moja baba imala 20 godina!