U hrvatske županije uz obalu, prije svega Splitsko-dalmatinsku, Zadarsku, Dubrovačko-neretvansku i Istarsku, useljavat će se državljani uglavnom razvijenijih zemalja Europske unije i taj je trend useljavanja u začetku, a sljedećih godina samo će se intenzivirati. Zasad hrvatske gradove i mjesta na obali, ali i otoke, najviše naseljavaju Slovenci, Nijemci, Talijani i Austrijanci koji u Hrvatskoj imaju nekretnine ili tvrtke, no među doseljenicima iz EU ima i Britanaca, Poljaka, Francuza, Šveđana... koji za svoj novi dom najčešće odabiru jug zemlje.
Dok se kontinentalna Hrvatska, izuzev Zagreba i Zagrebačke županije, a osobito Slavonija, prazni zbog intenzivnog iseljavanja stanovništva posljednjih godina, jedino je u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Istarskoj županiji u posljednjih desetak godina povećan broj stanovnika, barem za nekoliko tisuća.
Stoga ovim županijama, za razliku od ostatka zemlje, ne prijeti demografska pustoš.
Sigurnost i prirodne ljepote
Pokazuju to i procjene ukupnog broja stanovnika po županijama Državnog zavoda za statistiku (DZS). Usporedili smo podatke DZS-a o broju stanovnika po županijama 2005. i 2015. godine.
U tih deset godina, uz Zagreb koji je narastao za 22,5 tisuća stanovnika te Zagrebačku županiju, stanovništvo je povećano samo u navedene četiri županije uz obalu, a najviše u Zadarskoj, koja je u plusu za oko 8000 tisuća stanovnika. Iz EU su se u Hrvatsku 2015. godine doselila 2192 državljanina EU, a 2014. njih 2334. Prema podacima koje smo dobili od DZS-a, stranci iz EU najviše su se doseljavali u Istarsku, Splitsko-dalmatinsku, Primorsko-goransku, Zadarsku županiju i u grad Zagreb.
Zašto su Europljanima iz razvijenih zemalja privlačni hrvatska obala i otoci, govori Englez Paul Bradbury, svjetski putnik i bloger. On je kišu Manchestera zamijenio sunčanim Hvarom, a autor je iznimno čitanoga turističkog bloga www.total-croatia-news.com, kojim na engleskom jeziku promovira Hvar, Dalmaciju i Hrvatsku. Nije on jedini koji već godinama živi u Dalmaciji, jer je i za 78 njegovih bivših sugrađana koji su se 2015. doselili u Hrvatsku prvi odabir za novi dom bila Splitsko-dalmatinska županija. A tako je bilo i 2014. godine kada se iz Britanije u Hrvatsku doselilo 109 Britanaca.
– Što mi nedostaje iz Engleske? Iskreno, gotovo ništa, možda kiša. Kada si rođen u kišnom Manchesteru i preseliš se na najsunčaniji otok u Europi, što bi ti nedostajalo?! – kaže Bradbury koji u Jelsi živi 15-ak godina. Ipak, nakon kraćeg razmišljanja, kaže da se ne možemo baš pohvaliti raznolikošću kuhinje.
– Volim azijsku kuhinju koju je teško pronaći u Hrvatskoj, ali i tu se polako stvari popravljaju. Ali uistinu polako – kaže nam Bradbury.
Ono što smatra najboljim u životu u Hrvatskoj su sigurnost i snažne obiteljske veze koje njegujemo.
– Ne mogu zamisliti bolje mjesto u Europi za podizanje djece. Sigurnost je velika, priroda prekrasna, nema komercijalnih pritisaka, a obiteljske su veze čvrste i djeca odrastaju uz snažnu potporu roditelja. Mnoge od tih vrijednosti izgubili smo u takozvanom civiliziranom zapadu – kaže Bradbury.
Nije tajna ni što smatra najgorim u Hrvatskoj.
– Korupciju, naravno – bez razmišljanja odgovara. O korupciji je nedavno pisao na blogu u članku “Welcome tu Uhljebistan”.
– Potencijal Hrvatske je nevjerojatan, ali razina birokratiziranosti skandalozna – poručuje Bradbury.
Među doseljenicima u Hrvatsku iz zemalja EU zasad prednjače Slovenci. Tako su se 2015. u Hrvatsku doselila 502 slovenska državljanina, a najviše su se doseljavali u Istarsku, zatim Primorsko-goransku županiju. Nakon njih slijede Nijemci, kojih se te godine doselilo 439, a 2014. njih 486. Najviše su se doseljavali u Splitsko-dalmatinsku županiju, zatim u Zagreb te u Istarsku županiju. Talijani (351) u 2015. najviše su se doseljavali u Istarsku županiju, a zatim u Primorsko-goransku županiju.
Kada se gleda dobna struktura doseljenih stranih državljana iz EU, pretežu oni u srednjoj i starijoj dobi, ali ipak podaci pokazuju da hrvatska obala nije privlačna samo dobrostojećim umirovljenicima iz zapadnih zemalja jer se 2015. među 2192 državljanina EU u Hrvatsku doselilo i 828 mladih do 39 godina.
Usvojen hrvatski obrazac
Demograf dr. Stjepan Šterc ističe da je supstitucija stanovništva iz europskih zemlja u hrvatske županije, koje se nalaze ponajprije uz obalu, tek u začetku. I da će se nastaviti.
– Zasad se doseljavaju državljani Europske unije koji uz obalu imaju svoje nekretnine i tvrtke, a taj trend doseljavanja samo će se intenzivirati sljedećih godina. Kad se ubrza taj proces, zahvatit će i širu populaciju iz zemalja EU koja će se doseljavati u hrvatske županije na obali i koja još nema nekretnine i tvrtke u Hrvatskoj. Hrvatska je privlačna strancima zbog svoje sigurnosti i ljepote obale pa će se i dalje državljani EU doseljavati uz obalu, a ne u unutrašnjost zemlje – govori Šterc. Doseljavanje državljana EU u Zagreb zasad je, napominje Šterc, najviše povezano s vlasništvom nad stranim tvrtkama koje zapošljavaju svoje građane.
No, bez obzira na to što je hrvatska obala privlačna mahom dobrostojećim Europljanima, nije za očekivati da će njihovo useljavanje doprinijeti demografskom oporavku zemlje jer se iz Hrvatske iseljava višestruko veći broj građana nego što ih se u nju useljava. Ono je samo pokazatelj da najljepša područja Hrvatske neće ostati prazna i da će za njih uvijek biti interesa zbog prirodnih ljepota, klime i sigurnosti zemlje.
Inače, u Hrvatsku se 2015. iz inozemstva doselilo ukupno 11.706 ljudi, među njima su bila 6483 hrvatska državljanina, a prema procjenama demografa, u isto vrijeme iselilo se najmanje 50.000 hrvatskih građana.
– To su male kapljice doseljenika iz EU u Hrvatsku u odnosu na to koliko stanovništva Hrvatska gubi prirodnim padom i iseljavanjem. Stranci iz EU doseljavaju se ponajprije na uzak primorski pojas, a kopneni dio Dalmacije prazan je i ugroženiji od otoka. Među doseljenim državljanima EU ima i onih koji kupuju nekretnine u Hrvatskoj i iznajmljuju ih, a ne plaćaju porez navodeći da im u njima ljetuje rodbina – ističe demograf prof. dr. Anđelko Akrap.
Zbog klime i prirodnih ljepota gradovi i mjesta uz našu obalu očekivano će i u budućnosti biti privlačni za život dobrostojećim Europljanima.
Ipak, prof. Akrap smatra da u kratkom roku ne postoji opasnost od zamjene stanovništva na obali, nego dugoročno i ako se ne preokrenu negativni demografski trendovi. Sudeći prema podacima DZS-a i demografskim procjenama od demografske katastrofe, osim Zagreba, jedino ne trebaju strahovati županije na obali, a svima ostalima, ako se nešto ne počne drastično mijenjati, prijeti pustoš.
>> Britanac oduševljen: Postaje li Split konačno internacionalni grad?
>> Njemački tisak savjetuje: Kupite nekretnine na hrvatskoj obali
Evo iz mojega kvarta odlazi sedmi čovjek u Njemačku. Da li mora? Procjenite sami. Ima plaću 7000 kn i stan. No, želi imati više. To je dobar dio istine o iseljavanju. Vjerujem da oko 50% ljudi ide van radi boljihh uvjeta, a realno im ovdje ništa ne fali. Ljudi imaju potrebu zarađivati što više i sa tim ciljem žrtvovati i roditeljstvo i miran život u domovini, prijatelje itd. Žalosno na što su se mnogi ljudi orijentirali. Na gomilatelja novaca i na samorealizaciju.