Ja samo znam da ljeti nikad kraju dan a u listopadu idem na posao po mrklom mraku (gdje je tu ušteda energije na koju se pozivaju) šta mi sve skupa ide na živce a vjerujem i mnogima.

Moram priznati, da nikada nisam shvatio razloge pomicanja kazaljki na satovima. Naime, nešto se nikada ne mijenja. To je sredina razdoblja dnevnoga svjetla, a to je trenutak kada je sunce u najvišoj točki, što su primijetili već praljudi. Kad je počelo računanje dnevnog vremena to razdoblje se podijelilo na određeni broj jednako trajnih kraćih razdoblja. Konačno se uvela podjela na 24 razdoblja, koje zovemo satima. Morala se naći točka od koje i do koje sati odbrojavaju. Odgovor je logičan, trenutak koji možemo s dovoljnom sigurnosti odrediti, praktički taj kad je Sunce "nad glavom". Kako se naše djelatnosti velikom većinom odvijaju za dnevnog svjetla nazivamo taj trenutak podne tj. polovina dana, što znači da cijeli ciklus svjetlo-tama započinje sredinom noći. Taj trenutak prostim promatranjem ne možemo odrediti. Ipak, to je trenutak nula, a u podne je polovina cijelog ciklusa tj. 12 sati "u podne". Ljeti dan, tj. svijetlo razdoblje počinje ranije, pa nam nije teško ranije ustati započeti raditi. Međutim, podne ostaje podne i besmislica je tvrditi da je ljeti u podne već 1 sat popodne, a još je veća prisiljavati ljude da pomiču satove. Umjesto toga, možemo , npr. od početka travnja do konca listopada, mijenjati radno vrijeme i to svako poduzeće ili pojedinci slobodno prema potrebama. Ne biste vjerovali, nije to nikakav novi izum. Od konca II svjetskog rata do prijeloma 50/60-tih godina mogli ste vidjeti napise "Ljetno radno vrijeme ... zimsko".

Da ostane ljetno računanje vremena kao jedino, u prosincu bi sunce izlazilo iza 8 ujutro, tako da bi usred zime patili od nedostatka jutarnjeg svjetla. Da kao jedino ostane zimsko, ljeti bi sunce izlazilo već u 4 ujutro, pa bi sigurno razbuđivalo mnoge koji idu kasnije leći. Ova računanja su čisto ok, k tomu odigravaju se sa subote na nedjelju kada većina može ili spavati dulje ili popodne i nadoknaditi taj eventualni gubitak. Ne provodite sugestivne ankete u doba promjene. Pitajte ljude u prosincu ili srpnju, kada imaju bolji uvid u to kako će se jedno ili drugo računanje doista odraziti na njihovo vrijeme, a ne samo onaj dan kada se događa prelazak s jednog na drugo.