Napokon se i to dogodilo – u četvrtak su se u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova prvi put sastala izaslanstva Hrvatske i Srbije zadužena za rješavanje otvorenih pitanja između dviju država. Hrvatsko je izaslanstvo na ovom koordinacijskom susretu predvodio državni tajnik Frane Marušić, a srbijansko kolega iz tamošnjeg MVP-a Damjan Jović. Na ovom sastanku tražila su se područja s poduljeg popisa otvorenih pitanja kojom bi se trebali početi baviti, a to bi napokon označilo prvi iskorak u odnosima dviju država. Preciznije: na dnevnom redu bila je verifikacija kataloga otvorenih pitanja – a nestali, srbijanski logori i hrvatski logoraši, povrat arhivskog gradiva i granica neka su od njih. Potom će se odrediti i hodogram njihovih rješavanja.
Hrvatska već dugo inzistira na sustavnom bavljenju otvorenim pitanjima i prenosi to srbijanskoj strani, a ishod sastanka, kao i daljnji koraci pokazat će koliko je srbijanska strana spremna i voljna zaista na njima i raditi. Ovaj koordinacijski susret inicirao je i dogovorio ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman sa srbijanskim ministrom vanjskih poslova Markom Đurićem u srpnju ove godine u Novom Sadu. Tad je Grlić Radman inzistirao da se pokuša već u sljedećem razdoblju početi s rješavanjem nekoliko otvorenih pitanja, a isto je ponovio pri nedavnom susretu sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem u Dubrovniku.
Priču o ovakvom sastanku, na kojem se konkretno radi te su na stolu konkretni materijali, a ne daju se samo verbalna obećanja, inicirao je hrvatski ministar Gordan Grlić Radman. Ona je počela još u siječnju 2023., kad je Grlić Radman u Subotici u razgovoru sa srbijanskim kolegom Ivicom Dačićem izložio je što Hrvatska želi kako bi nastavila – točnije započela – rad na poboljšanju odnosa. Napravit će se popis otvorenih pitanja s obje strane. On je dugačkak – na njoj su svakako humanitarna tema nestalih, procesuiranje ratnih zločinaca i vladavina prava. Predložio je i hodogram – za početak, predložio je da se za mjesec dana, dan gore ili dolje, ta lista usuglasi. Apsolutno, spremno je prihvatio Dačić, i sam dajući prijedloge što će srbijanska strana dodati na tu listu, a tiče se ekonomije. I nakon toga – ništa. No trebalo je proći više od godinu dana da se srbijanska strana zaista odazove, napravi katalog, imenuje povjerenstvo i njegova voditelja te da se napokon susretnu što se dogodilo danas.
Srbijansko povjerenstvo predvodi državni tajnik Damjan Jović. Rođen je 1982., diplomirao je međunarodne odnose na Fakultetu političkih znanosti u Beogradu, magistrirao na Karlovu sveučilištu u Pragu u području međunarodne politike i sigurnosti, a master studije u istom području pohađao je na Londonskom sveučilištu (UCL – SSEES). Osim tog usavršavao se i na Yaleu u SAD-u.
VEZANI ČLANCI:
Od 2012. do 2014. bio je član vanjskopolitičkog tima predsjednika Srbije, od 2014. do 2020. godine radi u Uredu za Kosovo i Metohiju Vlade Republike Srbije kao savjetnik, a onda i zamjenik direktora Ureda. Bio je član pregovaračkog tima Vlade Republike Srbije za pristupanje Srbije Europskoj uniji za Poglavlje 35. o normalizaciji odnosa s Kosovom. U Ministarstvu vanjskih poslova radio je kao pomoćnik ministra za bilateralnu suradnju, a potom je radio kao generalni konzul Srbije u Chicagu, da bi u srpnju ove godine bio imenovan državnim tajnikom. I naposljetku, član je Mense Srbija, stoji u Jovićevoj službenoj biografiji.
Otvorena, odnosno neriješena pitanja između dviju država mogu se promatrati i šire, u europskom kontekstu i potrebi da Srbija ispuni zahtjeve o dobrosusjedskim odnosima, ali ta su mjerila ugrađena i u pregovore. Do sad su se sa Srbijom neuspješno pokušavali riješiti problemi koji ne samo da opterećuju odnose dviju država, nego zalaze duboko u humanitarna pitanja. No, kako su govorili u diplomatskim krugovima, i šire od Hrvatske, sa Srbijom se napravi jedan korak, a onda dva unatrag. Memorandumi, obećanja i "dogovori da će se dogovoriti" te razdoblja kad se čini da je službeni Beograd zainteresiran za suradnju i pomirljivu retoriku i nakon posjeta Zagrebu uvijek bi imala isti scenarij. Nekoliko dana nakon mogućeg otopljavanja, iz Beograda bi dolazile neprihvatljive poruke i odnosi bi opet postajali napeti. Stoga se sada pragmatično inzistiralo na konkretnoj agendi za zastanak jer bez nje ne bi susret ni imao smisla. Na listi problema koje treba riješiti su nestali, odšteta nelegalno i nepravedno zatočenim hrvatskim građanima u logorima na teritoriju Srbije i obilježavanja mjesta njihovih stradanja, ukidanje neutemeljene regionalne univerzalne jurisdikcije, stvarne i ubrzane sukcesije imovine bivše zajedničke države, ali i suočavanje Srbije s navedenim povijesnim činjenicama.
Dvije države opterećuje i problem nejednakog tretmana nacionalnih manjina. Unatoč potpisanom bilateralnom sporazumu Hrvatske i Srbije iz 2004. godine, Hrvati u Srbiji još uvijek čekaju ispunjenje najvažnijih točaka i dogovorenog reciprociteta previđenog tim sporazumom. Hrvatska jamči prava srpskoj manjini prema najvišim europskim standardima – od zajamčenih mjesta u Hrvatskom saboru i na svim lokalnim razinama vlasti prema udjelu u stanovništvu pa sve do proračunskog financiranja svih najvažnijih institucija srpske manjine, što u Srbiji nije slučaj u odnosu na hrvatsku manjinu.
VEZANI ČLANCI:
Još jedan otvoreni problem je granica. Srbija, uz šarengradsku i vukovarsku adu, svojata još neke eksklave, područje oko Apatina i Sombora. Bilateralni razgovori o granici započeli su 2003. kad su osnovane su i ekspertne skupine te su geodeti uspoređivali hrvatsku i srbijansku dokumentaciju i katastar, koji se u potpunosti slagao. Razlike su, kažu nam upućeni, bile do 10-ak metara, što je ovisilo o preciznosti karata. Krenulo se od tromeđe BiH, Srbija i Hrvatska i granica se katastrom "potvrdila" do Bačke Palanke, odnosno do Dunava. No tada je zapelo. Srbija odbija primjenjivati princip katastra i traži da granica ide sredinom Dunava. I tu nastaje zastoj koji manje-više traje do danas.
FOTO BBC odabrao 12 najfascinantnijih napuštenih građevina na svijetu. Na popisu i hrvatsko ruglo
I? Koliko figa u džepu srbija ima ovaj put?