Agata je najbolja. Uz bok su joj Žužika, Dana, Blaža, Barbara, Srnica... Da bi bile site i zadovoljne, Nevenku Kristek iz Josipovca Punitovačkog kraj Đakova svakodnevno stoji oko 1500 kuna. Zauzvrat joj se njezine 32 krave na farmi odužuju sa 500 litara mlijeka na dan.
Nevenka je tek jedna među 10.691 farmera koji su uspjeli opstati u Hrvatskoj. Samo u posljednjih godinu dana iz statistika je nestalo gotovo 3000 farmi, a silazni trend se nastavlja. Svaki poremećaj na tržištu prvo će na svojoj koži iskusiti upravo oni – mljekari. Zbog toga im se gotovo prepolovio broj i u ostalih 27 zemalja Europske unije od 2003. do 2010.
– Jedna je ovo od najtežih godina po mnogočemu. Prvo nas je snašla suša pa je porasla cijena hrane. Drugi je problem neisplata poticaja u stočarstvu, a treći pojava aflatoksina – sažima razloge vlasnica obiteljsko-poljoprivrednog gospodarstva.
Da smo barem u Kini
Nema ona praznika i blagdana, a radno joj vrijeme počinje već u pet ujutro. Rukave će na njenoj farmi zasukati četiri člana obitelji. Na radno mjesto ne moraju daleko, dovoljno je tek da zakorače u vlastito dvorište. Tamo su prije osam godina odlučili smjestiti svoju, kako kažu, tvornicu pod vedrim nebom.
– Mljekarstvom se trenutačno ne isplati baviti. Da nismo kreditno zaduženi, odavno bismo od svega odustali. No, otkad smo postali dio EU, nadamo se da će se nešto pokrenuti nabolje – optimistična je Nevenka.
U kućnoj blagajni nije bilo novca ni kada su po litri mlijeka dobivali 4,20, a sada jedva \"navuku\" 2,50 kuna. No, tada su uspijevali redovito podmiriti račune koji su im stizali na naplatu. Iako mali, ostatak su odlučiti ulagati dalje – u modernizaciju proizvodnje, odnosno za kupnju nekog novog stroja. \"Nizbrdo\" je sve krenulo krajem 2011.
– Ovo je proizvodnja u koju se mora stalno ulagati. Kreditno smo se zadužili za traktor, mehanizaciju i 10 krava. Mjesečna nam je rata 12.000 kuna. No, da smo u Kini, sada bismo sigurno proizvodili na kat, a umjesto toga smo u središtu žitnice i plodne Slavonije jadni – nastavlja ona. Crtu na mjesečnoj računici podvući će daleko ispod toga iznosa. Ovoga proljeća \"skočila\" im je rata za struju. Sada je oko 1300 kuna. Pripisuju to pojavi aflatoksina. Zbog toga se količina mlijeka drastično smanjila pa otkupljivačima nije isplativo svaki dan odlaziti po njega na farme. Stoga Nevenka mlijeko čuva i rashlađuje 48 sati kako bi ostalo čisto i svježe do predaje.
Pad isporuke po isporučitelju najviše zabrinjava i Stručni savjet za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka Ministarstva poljoprivrede. Kada se tome doda i pad proizvodnje mlijeka te smanjenje produktivnosti prerađivačke industrije, Nevenku sve asocira samo na jedno – katastrofu.
– Svi farmeri su u dužničkom ropstvu, a više vjerojatno nisu ni kreditno sposobni. Mi smo ostali \"kratki\" za prošlogodišnju sjetvu za 200.000 kuna jer je država ukinula poticaje. Tako su nam krave dale jeftino mlijeko, a pojele skupu hranu – zbraja slavonska farmerica.
Ugledajmo se na susjede
Kako bi zaustavili \"crne\" mljekarske trendove, Savjet za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka nedavno je definirao željene ciljeve za podizanje domaće proizvodnje na zadovoljavajuću razinu. Kratkoročno, letvica cilja postavljena je na 600, a dugoročno na 800.000 tona. Kako bi se ostvarili, iznesene su i mjere provedbe, ali će se detalji tek utvrđivati. No, kratkoročno bi se hitno trebali obraditi zahtjevi proizvođača mlijeka za dodjelu poljoprivrednog zemljišta, organizirati nabava junica, ali i više koristiti programi HBOR-a za kreditiranje govedarske proizvodnje te po povoljnijim uvjetima osigurati nabava gnojiva i sjemena od proizvođača na kojima, poručili su iz Ministarstva poljoprivrede, intenzivno rade. Dugoročno se želi podići produktivnost i konkurentnost kroz organiziranje farmera, nova tržišta i proizvode s dodanom vrijednosti te povećanjem inovativnosti i ulaganja u razvoj i marketing, uz stručnu pomoć, ali i poseban pristup mladim proizvođačima.
– Govore nam da se moramo organizirati u zadruge. Na razini županije spremamo se formirati udrugu koja bi pružala pomoć OPG-ovima kako bi lakše povukli novac iz EU. Kroz nju bismo dobili neku pravnu i stručnu pomoć. Puno ljudi već ima pripremljene projekte, ali nedostaje organizacija koja bi pomogla da se oni \"poguraju\" – kaže Nevenka.
Za budućnost mljekarstva zabrinut je i farmer Igor Rešetar iz Čakovca. Prema njegovim računicama, nedostižna je 2011. godina. U Hrvatskoj je tada isporučeno ukupno 626,4 milijuna kilograma mlijeka dok je lani ta količina pala na 602,3 milijuna kilograma. S popisa farmi, uočio je, najviše nestaju one koje su osnovane od 2009. do 2011. godine. Njihovi vlasnici našli su se, kaže, na vjetrometini jer se o njima nitko ne brine, a stručnjaci u Ministarstvu poljoprivrede, kojima je to u opisu posla, \"digli su ruke\". Da bi se vratili barem na staru razinu, potrebno je do tri godine. Za to vrijeme krava počne davati mlijeko, kaže.
Po njemu bi bilo dobro da se Hrvatska ugleda na Slovence, Austrijance, Nijemce ili Talijane. Te su se države, napominje, okrenule domaćoj prodaji mlijeka, odnosno preradi u gradovima.
– To je cilj njihove poljoprivrede, a ne strategija i neko pisano pravilo. No, u Sloveniji se mlijeko može preraditi gotovo u svakoj ljetnoj kuhinji, a kod nas pravilnik, među ostalim, nalaže da moraš imati ne znam ni sam koliko sanitarnih čvorova. Jedino na takav način se sve ovo može održati – zaključuje Rešetar.
>>Od 2003. do 2010. broj mljekara u EU pao za 47 posto
