– Naše je da ispunimo tehničke uvjete za ulazak u schengensku zonu i prođemo evaluaciju u 2016. godini. Politička odluka u svim članicama zone ne bi smjela biti korištena kao sredstvo pritiska. Naime, to je u suprotnosti sa standardima EU – rekao nam je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić što misli o slovenskim prijetnjama da bi zbog odluke o napuštanju arbitraže Slovenija mogla blokirati hrvatski ulazak u schengenski prostor.
Kontrola iduće godine
Izjavu o spremnosti za početak postupka schengenske evaluacije Hrvatska je predala 1. srpnja. Za poboljšanje standarda i nadzora vanjske europske granice – kopnena iznosi 1356,2, a morska 948,08 kilometara – EU je iz Privremenog schengenskog instrumenta Hrvatskoj na raspolaganje stavio 120 milijuna eura koje treba potrošiti ili vratiti do ljeta sljedeće godine.
– Slovenija je ušla u Schengen imajući neriješeno pitanje na vanjskoj granici Europske unije jer Hrvatska tada nije bila članica Unije, a mi ulazimo u Schengen s neriješenom unutarnjom granicom Unije. Budući da je Slovenija ušla u Schengen s identičnim problemom (nedefiniranom granicom s Hrvatskom), u tom pogledu formalnih zapreka očito nema. Iduće godine ide kontrola koja će ustanoviti je li Hrvatska zadovoljila sve uvjete za Schengen. Ako ta ocjena bude pozitivna, Hrvatska treba, može i mora ući u Schengen – rekla je Vesna Pusić.
Dodala je da, ako se bilo tko hoće ispočetka uvlačiti u takvu vrsta igara, to zaista neće imati nikakve veze s hrvatskom stranom. No ulazak u Schengen ne ovisi o konkretnim, mjerljivim rezultatima, već se na kraju svodi na političku odluku članica. Frontex (Europska agencija za sigurnost vanjske granice) za Europsku komisiju tijekom 2016. obavit će procjenu nadzora hrvatske granice, suradnju s policijama drugih zemalja, izdavanje vize i prihvata imigranata, no konačna odluka nije njihova. Europska komisija Vijeću EU podnijet će prijedlog odluke o hrvatskoj spremnosti za Schengen, a onda sve prelazi u političke vode i ovisi o članicama.
Blokada dviju država
Treba podsjetiti na slučajeve Rumunjske i Bugarske, država koje su odavno ispunile tehničke uvjete za ulazak u Schengen, ali ih politika drži izvan. Blokada država traje od 2011. Ulasku tih dviju država u schengenski prostor protivile su se Francuska, Njemačka, ali i Nizozemska. Njemačka i Francuska tražile su da Bugarska i Rumunjska uklone slabe točke u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala jer bi ulazak u prostor bezgranične kontrole imao “teške posljedice za unutarnju sigurnost EU”. U posljednje vrijeme prigovaraju lošoj kontroli granica i izbjeglica iz Afrike.
>> 'Opet smo na raskrižju. Ali sada dobro poznajemo oba puta. Dakle, koji ćemo izabrati?
Zna i slovenska politička vrhuška da schengenski režim nije pravi štof za ucjenu, ali kad se nema ništa bolje pri ruci - probat će i to. Uglavnom, u Sloveniji i njenim medijima je trenutačno očaj tipa narodnjaka : Čaše lomim, ruke mi krvave! Prokockali su 100 % šansu, onako kao Sivonjić svojedobno. Znaju i oni u dubini duše da se tako nešto više nikad neće ukazati, a uostalom ni 2/3 za nekom gusanicom u hrv. Saboru i njenom premudrom tezom protiv koje ustali skoro svi međunarodni pravnici - e ni to više nitko neće dobiti