Procedura prekomjernog deficita i pravila europskog Pakta o stabilnosti i rastu prisilit će Hrvatsku da smanji potrošnju i u nekoliko godina svede deficit u zadane okvire, ali time ni izbliza neće riješiti ključni problem države – visoku nezaposlenost i golem broj stanovništva izvan svijeta rada. Nezaposlenih je ponovno više od 350.000, a od stotinu ljudi koji su se lani prijavili na burzu, samo njih 30 pronašlo je posao.
Daj što daš
– To je golema brojka i bez obzira na očekivanja rasta u sljedećoj godini, s time ćemo se teško boriti – rezignirano je jučer komentirao premijer Milanović.
Obrazovaniji se i u krizi zapošljavaju nešto brže od drugih, no i njihov ulazak u svijet rada sve je neizvjesniji. Dok je 2008. godine 58 od stotinu mladih s fakultetskom diplomom pronalazilo posao unutar šest mjeseci od prijave na burzu, lani se taj broj spustio na 38, a 62 mlade osobe pridružile su se velikoj vojsci nezaposlenih. Za ljude s nižim kvalifikacijama sporost zapošljavanja još je izraženija – ugovor o radu lani je dobilo samo 17 od 100 novonezaposlenih bez kvalifikacija, 26 gimnazijalaca i 33 srednjoškolca! Po dobnim je skupinama razlika još izraženija: zaposlila se samo jedna od pet osoba starijih od 50 godina, pri čemu nakon pedesete stručna sprema i kvalifikacije gotovo da i nemaju nikakav utjecaj na mogućnost zapošljavanja, proizlazi iz podataka objavljenih u analitičkom biltenu HZZ-a.
– Potražnja za radnom snagom i dalje je slaba, i vjerojatno će ostati slaba dulje vrijeme. Mogli bismo doživjeti masovno iseljavanje, posebice onih visokoobrazovanih u zapadnoeuropske i sjevernoameričke zemlje – naglašava Iva Tomić s Ekonomskog instituta.
OECD je nedavno objavio studiju o poslovnim vještinama koja je pokazala da radnici u krizi sve više prihvaćaju poslove ispod njihove kvalifikacije. U Češkoj, Austriji i Americi jedan od pet radi na poslu koji je ispod njegova znanja i sposobnosti, u Japanu i Velikoj Britaniji jedan od trojice, u Njemačkoj jedan od četiri radnika. Slična anketa sociologa Tea Matkovića pokazala je da se neusklađenost područja obrazovanja i trenutačnog zanimanja ne smanjuje ni s prvim značajnijim poslom, pa je 45 posto mladih radilo u zanimanjima posve nevezanim za svoju struku.
Idu vozači i kuhari
To nimalo ne iznenađuje ima li se na umu da se lani u Zagrebu i okolici zaposlilo samo osam od 55 sociologa prijavljenih na burzi ili deset od 55 arhitekata, 28 od 122 politologa. Kod više škole ili prvog stupnja fakulteta posla je bilo samo za 11 od 60 sestara, 9 od 41 radiologa, 11 od 45 ekonomista. Kod trogodišnjih i četverogodišnjih škola u Zagrebu su se najbrže zapošljavali vozači, konfekcionari, zidari i mehaničari (oko 40 posto), u Splitu i Rijeci kuhari, konobari i konfekcionari. U Osijeku se lani zaposlio svaki drugi mehaničar poljoprivredne mehanizacije, strojobravar i vozač motornih vozila, dok su na dnu liste u tom gradu kemijski laboranti, fotografi, trgovci pa i ratari.
Na razini više škole, stručnog studija te prvog stupnja fakulteta, u Dalmaciji su na dnu javna uprava, elektrotehnika, ekonomija i fizioterapija, u Osijeku financijski menadžment, ekonomija, psihologija, marketing, elektroenergetika i pravo, a u Rijeci laboratorijska dijagnostika, turizam, ekonomija i fizioterapija.
