Radni spor

Nije bilo mobbinga I. Milas Klarić na Pravu

kolaž
Foto: Pixsell
1/3
14.04.2015.
u 18:15

Ivana Milas Klarić nije bila psihički zlostavljana i ponižavana

Vijeće Županijskog suda u Zagrebu pod predsjedanjem Daniele Ukić pravomoćno je utvrdilo da doc. dr. sc. Ivana Milas Klarić nije bila izložena mobbingu kao djelatnica Pravnog fakulteta u Zagrebu (danas pravobraniteljica za djecu) zbog postupaka nadređene prof. dr. sc. Dubravke Hrabar, predstojnice Katedre za obiteljsko pravo. Stoga neće dobiti odštetu od 200.000 kuna i 47.500 kuna za troškove kako joj je bilo dosuđeno u preinačenoj prvostupanjskoj odluci. Naprotiv, mora u roku od osam dana naknaditi Pravnom fakultetu i Hrabar ukupno 78.000 kuna.

Argument i Milanke Opačić

Riječ je o sporu koji je u polemikama o Obiteljskom zakonu i potpredsjednica Vlade Milanka Opačić koristila kao argument da se iza svega krije osobna taština kritičara zakona.

Milas Klarić je tvrdila da ju je D. Hrabar počela uznemiravati u studenome 2011. kad joj je pokazala dva pisma studentica, zatajivši im identitet, s kritikom njezina predavanja na Specijalističkom studiju za prava djece. Stoga ona to nije mogla s njima raščistiti, a i prvostupanjski Općinski radni sud zaključio je da Hrabar nije zanimala istina. No, Milas Klarić je te primjedbe komentirala pred svim studentima poslijediplomskog studija, dok se u postupku zaštite prava koji je inicirala na fakultetu složila da se identitet otkrije tek u slučaju ponavljanja primjedbi. Tada je Katedra putem e-maila izvijestila studentice da se ne brinu zbog njezine reakcije. Sud je pravomoćno zaključio da je Hrabar bila motivirana unapređenjem rada specijalističkog studija, dok je anonimizacija bila nužna radi zaštite studentica, a ne da bi se za Milas Klarić stvorilo ponižavajuće okružje za rad.

Zatim, dokaz mobbinga bilo joj je i to što joj je zbog istupa na Vijeću Pravnog fakulteta Hrabar rekla: "Nemate Vi što govoriti dok niste redoviti profesor", ali zapravo joj je samo skrenula pozornost na tradiciju da se članovi Vijeća ne javljaju dok ne budu izabrani u znanstveno-nastavno zvanje profesora. I to što je Hrabar tražila da jednom kandidatu za doktorsku disertaciju kojem je bila mentor, Milas Klarić pomogne u izboru literature, nije mobbing jer su druga dva člana Katedre to i učinila jer je takav vid pomoći uobičajen. 

Nije bilo govora o 'krađi'

I konačno, kad je u siječnju 2013. Milas Klarić na sastanku Katedre rekla kako će ući u radnu skupinu Ministarstva socijalne politike i mladih za izradu OZ-a, unatoč dogovoru da u tomu ne sudjeluju, Hrabar joj je, prema tužbi, rekla da je izdajica, nekorektna i da se upušta u projekt koji će propasti, da će oni to sve popljuvati. Tada su se razišli u miru, doduše neugodnom, ali dva dana kasnije Hrabar ju je uvijeno optužila za "krađu tekice" u kojoj su dvije godine zapisivane ideje Katedre o tomu što bi trebalo izmijeniti i dopuniti u OZ-u. Naime, "tekica" nije bila u ormaru, gdje je Milas Klarić tvrdila da ju je vratila nakon što je njezin sadržaj prepisala na računalo. Logično je da je Hrabar pitala gdje je i zašto je nema, ali iz iskaza sviju proizlazi da nije bilo govora o krađi.

Uznemiravanje na radnom mjestu, odnosno mobbing, je ponašanje koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva osobe koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. To mora trajati dulje vrijeme, a između ta četiri događaja, koja ionako nemaju obilježja mobbinga, nema ni kontinuiteta jer su se događali potkraj 2011. i u siječnju 2013., dok ih 2012. nije bilo. Milas Klarić nije bila psihički zlostavljana i ponižavana, presuđeno je. D. Hrabar o sporu kaže:

– Uzmemo li u obzir kontinuirane i orkestrirane medijske napade na mene, različite "etikete" i uvrede s kojima je prednjačila jedna novinarka iz Vladinoga jutarnjeg glasila, pa čak i radijske emisije, koji su svi senzacionalistički izvještavali o nepravomoćnoj presudi kao da je sve već riješeno, te napade pojedinaca iz javnog i političkog života, onda možemo reći da je potpuno jasno zašto je sutkinja presudila u prvome stupnju kako je presudila. Prvostupanjska presuda trebala je poslužiti u političke svrhe kako bi mene obezvrijedila kao osobu, nadređenu djelatnicu i na koncu i kao znanstvenicu. A to dovodim u vezu s mojim znanstveno utemeljenim kritikama OZ-a – kaže Hrabar, a reakciju Milas Klarić nismo dobili.

>> Profesorici 200.000 kn jer je fakultet nije zaštitio od šefice 

>> Poništena odluka o smjeni direktorice TZ Orebić 

>> 'Mobing često ne provode šefovi, već kolege na istim pozicijama'

Komentara 2

OB
Objektivno...
03:37 15.04.2015.

A jel mobbing kada visoki pravosudni dužnosnik kome se član uže obitelji zaposli mimo zakona tuži za klevetu tko god zineda kaže kako je došlo do zapošljavanja?

RE
reborn
11:07 15.04.2015.

Ma jasno je k'o dan tko tu koga pokušava diskreditirati i omalovažavati kroz iskonstruirane optužbe. Ipak, drago mi je što je sud presudio u skladu sa činjenicama i dokazima, a ne po narudžbi.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije