Ministri financija EU postigli su u ranim jutarnjim satima dogovor o tome da nadzor nad bankama eurozone prijeđe s nacionalnih tijela na nadnacionalno tijelo – Europsku središnju banku (ECB). Tim “povijesnim dogovorom o nadzoru banaka”, kako ga je nazvao povjerenik EU za unutarnje tržište Michel Barnier, otvorili su mogućnost da summit lidera EU, koji je počeo jučer i nastavlja se danas u Bruxellesu, bude uspješan. Summit je posvećen stvaranju nove bankovne unije, što će voditi daljnjoj federalizaciji zemalja eurozone.
Jedinstveni nadzor
Pod nadnacionalni nadzor ECB-a potpast će oko 200 banaka. Uvjet da prijeđu pod europski nadzor jest da im je temeljni kapital veći od 30 milijardi eura ili da njihova bilanca predstavlja 20 ili više posto BDP-a države. To znači da puno manjih banaka ostaje pod nacionalnim nadzorom, što je pozicija za koju se borila Njemačka, želeći izuzeti mnoge njemačke štedionice od novog jedinstvenog europskog nadzora. Druge zemlje borile su se za to da sve banke, velike i male, potpadnu pod novi sustav nadzora, ali Njemačka je očito i u ovim pregovorima bila najjača. Novi sustav nadnacionalnog nadzora banaka bit će obvezan za zemlje eurozone, a deset članica EU koje ne koriste euro (s Hrvatskom uskoro 11) mogu odlučiti žele li pristupiti sustavu nadzora ili ne. U pregovorima su neke zemlje, poput Rumunjske, izražavale bojazan da će jači europski nadzor učiniti lokalne banke manje privlačnima. Ako štediša mora birati između austrijske banke, koja je u europskom sustavu nadzora, i rumunjske banke, koju nadziru sami Rumunji, vrlo je vjerojatno da će odabrati stranu banku koja se čini stabilnijom.
Dogovor je postignut na razini ministara financija u noći od srijede na četvrtak, a sudionici tog sastanka jučer se nisu ni pošteno probudili kad su u Bruxelles počeli stizati predsjednici i premijeri koji na Europskom vijeću nastavljaju dogovarati druge korake u izgradnji bankovne unije. Drugi korak koji trebaju dogovoriti jest pravni okvir za likvidaciju banaka, odnosno način na koji neuspješne banke propadaju. Treći korak je dogovoriti fond koji će snositi trošak gašenja banaka, a važno je dogovoriti i europski, nadnacionalni sustav jamčenja štednih uloga.
Posrnule banke
Svi ti novi stupovi buduće bankovne unije trebali bi pridonijeti rješavanju krize eurozone jer bi bio prekinut zlokoban krug između banaka i država. Sada se novac za sanaciju banaka isplaćuje tako da opterećuje javni dug država, a te države povećanjem duga još više tonu na tržištu obveznica, što onda stvara još više posrnulih banaka i tako ukrug.
Čitav summit bit će posvećen samo bankovnoj uniji, no u jednoj ili dvije rečenice predsjednici i premijeri EU odobrit će i zaključke o proširenju, koji su prihvaćeni na Vijeću općih poslova u utorak. Njemačka kancelarka Angela Merkel u Berlinu je, uoči dolaska u Bruxelles, rekla: “U ovom trenutku nećemo donositi odluke o početku pristupnih pregovora s drugim zemljama.” Mnogi su tu njezinu izjavu doživjeli kao znak da, nakon ulaska Hrvatske, proširenje EU ne dolazi u obzir dok Unija ne riješi unutarnje probleme.
>>Barroso: Sačuvat ćemo ono što smo postigli i opravdati nagradu
Velike banke će sad osnovati banke kćeri sa kapitalom ispod tih 30mld. € i problem će biti riješen.Zna se tko kontrolira novac.Isti koji kontroliraju I politiku u Njemačkoj,VB,Francuskoj,Italiji itd.Isti ti( vlasnici i veliki dioničari velikih banaka) pišu i legislativu.Nemojte vjerovati da će oni dozvoliti bilo kakvu rigorozniju kontrolu,kad je cijeli taj sustav kreditnog novca baziran na što većoj deregulaciji i prijevari kao posljedica istog.