Granice su svugdje u svijetu, pa i na ovom prostoru, osjetljivo političko pitanje i tema koja lako može pobuditi snažne emocije. Bilo da se utvrđuju, brišu, otvaraju ili zatvaraju, granice među državama itekako utječu na ljudske živote. Hrvati u Bosni i Hercegovini prihvatili su činjenicu da su od svoje matične domovine razdvojeni granicom dugom više od tisuću kilometara. Fizičke i administrativne barijere Hrvati su prevladavali kulturnim, jezičnim i svakim drugim zajedništvom nastojeći da nacionalno jedinstvo ni jednog trenutka ne dođe u pitanje. Posebice je to važno za Hrvate s bosanskohercegovačke strane granice koji u Hrvatskoj vide ne samo svoju drugu domovinu nego i oslonac i uporište u borbi za jednakopravnost s drugim dvama narodima u BiH.
Ta borba nekada je bila oružana, a danas je, srećom, (samo) politička. No, to ne znači da je i lakša, jer se Hrvati u BiH danas zbog svoje lošije ustavne pozicije i malobrojnosti u odnosu na Bošnjake i Srbe borbom za jednakopravnost, zapravo, bore i za goli opstanak. Tako ranjivi Hrvati u BiH teško su bili primili odluku iz Zagreba o novom režimu prelaska međudržavne granice, odnosno uvođenju mjere 14-dnevne samoizolacije za sve koji iz BiH ulaze u Hrvatsku, kao dio protuepidemioloških mjera. Za sve one koji su obiteljskim, poslovnim, obrazovnim i drugim vezama upućeni na učestali, gotovo svakodnevni, prelazak međudržavne granice, odluka Vlade RH o novom režimu ulaska iz BiH u Hrvatsku predstavljala je udarac. Hrvate u BiH od fizičkog onemogućavanja ulaska u Hrvatsku još više je zaboljelo to što su ih pojedini političari i mediji u Zagrebu počeli nazivati “istočnim susjedima”, ali i što su se pojavile sumnje kako je sve, zapravo, dio predizborne kampanje. A nije.
Jer zatvaranje granice, očekivano, dočekano je negativno među turističkim djelatnicima na južnom i srednjem Jadranu koji se umnogome oslanjaju na goste iz Bosne i Hercegovine. Stoga je sigurno da ta odluka vladajućoj stranci neće donijeti dodatne glasove na jugu Hrvatske. Da odluka nije bila predizborna, svjedoči i to što je njome Andrej Plenković riskirao gubitak i dijela glasova u BiH. Nisu samo Hrvati u Bosni i Hercegovini bili ljutiti, veoma su oštre reakcije i svih drugih, poglavito jer su mnogima propali turistički aranžmani na hrvatskoj obali. Dušobrižnici su odmah zatražili recipročne mjere iz BiH prema RH, čemu su se ispriječili hrvatski dužnosnici u državnoj vlasti. Sumnje u motive hrvatske Vlade pobuđivale su se i selektivnim tumačenjem podataka o broju zaraženih u dvjema zemljama. No, kako god ih tumačili, činjenica je da brojke pokazuju kako BiH proteklih nekoliko tjedana svakodnevno ima dvostruko više evidentiranih slučajeva zaraze koronom od Hrvatske te da je u nekoliko navrata utvrđeno kako je nova pojava virusa u pojedinim dijelovima Hrvatske “uvezena” upravo iz BiH.
To su i bili motivi koji su Plenkovićevu Vladu nagnali da uvede nepopularnu mjeru samoizolacije za sve iz BiH. Da je u pitanju bila iznuđena odluka, za koju je i hrvatska Vlada vjerovala kako će biti kratkotrajna, pokazuju i informacije iz Bruxellesa, gdje se upravo Hrvatska najviše borila za uvrštavanje BiH na popis država čijim će državljanima od 1. srpnja biti omogućen ulazak na teritorij Europske unije. Međutim, kao i Hrvatska tjedan dana prije, EU se odlučio voditi brojkama koje, nažalost, govore da se epidemija u BiH širi mnogo brže nego u zemljama EU, pa i nekim zemljama zapadnog Balkana. Zato je BiH izostavljena sa “zelenog popisa” Europske unije, a da Hrvatska nije odlučila da s BiH opet otvara granice, bosanskohercegovački građani morali bi pričekati sve dok se epidemija ponovno ne obuzda, a broj zaraženih počne padati. Unatoč negativnom stavu većine u Europskoj uniji, Hrvatska je samostalno odlučila relaksirati mjere prema BiH. Učinila je to zbog vlastitog ekonomskog (turističkog) interesa, ali i zbog dokazane senzibiliziranosti Vlade Hrvatske prema svojim sunarodnjacima u BiH.
Živjeti s granicama moramo, baš kao i s koronavirusom. S ovim drugim dok se ne pronađe cjepivo ili lijek, a s prvim dok Bosna i Hercegovina ne postane dio Europske unije. Put do nje bit će težak. Pokazuje to i europska odluka da se BiH još jednom gurne u balkansku izolaciju. Kada u ovoj državi shvate da se jedino europskim ponašanjem može postati dio europske obitelji, tek tada bit će izbrisane sve granice. Osobito one u glavama. Po kojima su dosad za sva njihova ograničenja krivi drugi. Mnogi ne razumiju da je rezultat zatvaranja granica bio isključivo neodgovorno ponašanje prema suzbijanju pandemije. Balkanski odnos i u mnogim je sferama društvenog života. Zbog takvog (ne)uma bh. građani ovih dana na more su mogli otići samo u Neum.
"Hrvatska je samostalno odlučila relaksirati mjere prema BiH. Učinila je to zbog vlastitog ekonomskog (turističkog) interesa, ali i zbog dokazane senzibiliziranosti Vlade Hrvatske prema svojim sunarodnjacima u BiH." Hahahaha. Učinili to zbog izbora u nedjelju, a ne zbog navedenog. Nismoo baš svi naivni kao francuske sobarice. Ne postoji niti jedan objektivni razlog da se u nekoliko dana uvedu mjere i zatim maknu.