Analizirali smo stanje širenja zaraze u osam zemalja do i nakon uvođenja nekog oblika lockdowna ili strožih mjera. U Belgiji se odmah osjetio efekt mjera, ali je i njihov potencijal bio najveći jer su bili svjetski rekorderi. Češka je mjesec dana od uvođenja izvanrednog stanja dosegla vrhunac širenja zaraze.
Francuskoj je trebalo devet dana za početne efekte, Nizozemskoj 16, Austriji 11, a za Njemačku se i nakon 22 dana ne zna hoće li uzlazno ili silazno. Francuska je u lockdown, blaži nego proljetni, ušla 30. listopada kad su imali 49.215 novozaraženih, što bi u omjeru na broj stanovnika kod nas bilo 3028. Škole su ostale otvorene, izlasci iz kuće i putovanja, osim za osnovne potrebe, samo uz potvrdu, u Parizu maske i na otvorenom...
Još su osam dana bilježili rast novozaraženih do 62.424 pa i 7. studenoga, doduše, statistički skok na 88.790. Od tada imaju trend pada i za 15 dana došli su na 13.157, koliko su otprilike imali 30. rujna. Dakle, 38 dana do vrhunca u drugom valu, dok je spuštanje trajalo 15 dana. Prekjučer su se “sunovratili” na 4452 slučaja, ali tek ćemo vidjeti je li to bio vikend-eksces. Belgija je u listopadu bila i svjetski rekorder, a proteklih dana zaraženih imaju manje od nas sa svojih 11,6 milijuna stanovnika.
Belgijski premijer Alexander De Croo 30. listopada, kad su bili na vrhuncu epidemije (23.921), obratio se naciji i rekao da imaju samo jedan izlaz: “Idemo ponovno u lockdown, s isključivim ciljem da spriječimo kolaps zdravstvenog sustava.” Efekt se odmah osjetio. Mjere su uvedene u noći s 1. na 2. studenoga do 13. prosinca, uz evaluaciju 1. prosinca, objavio je Brusselstimes. Već su devet dana na oko 5000 i manje, a od subote na 3400, 3200, 1875 i 1123. Spuštanje je trajalo tri tjedna, koliko i uspon.
Njemačka u blagom padu
Češka je u listopadu bila prvo svjetsko žarište. Još od početka rujna poduzimali su neke mjere, ako se tako mogu nazvati ograničenja okupljanja na 1000, a u zatvorenim prostorima na 500 ljudi. Kod njih je 5. listopada proglašeno 30-dnevno izvanredno stanje (produljeno dvaput do 12. prosinca), i svejedno su bilježili rast. Ograničili su masovna okupljanja veća od 10 u zatvorenim i od 20 ljudi u otvorenim prostorima, ali s izuzetkom za članove obitelji. Zabranili su koncerte, kazališta, ali su dopustili kina i predstave bez pjevanja do 500 sjedećih mjesta.
Zabranili su nazočnost gledatelja na sportskim terenima, ali su dopustili da im nazoči i do 130 ljudi te do 100 ljudi na vjerskim događanjima uz zabranu pjevanja. I onda im se 9. listopada dogodila eksplozija virusa s oko 3000 na 8600 (tada su zabranili rad kasina, svadbe i sprovodi do 30 ljudi, okupljanja do 500, od 12. listopada studenti ne dolaze na fakultet). Unatoč mjerama 16. listopada imali su 11.000 novozaraženih (razredi su prepolovljeni i pohađaju tjedno svaka polovica, ograničeno kretanje i rat trgovina...). Rast se nastavio do 15.000 (26./27. listopada zatvorene škole, ograničen rad državnih ureda).
I opet su 4. studenoga imali rekordnih 15.700 i tek od tada krivulja mijenja smjer, pali su protekli tjedan na pet do šest tisuća, od subote 3187, 1513 i 1841, manje nego kod nas, a imaju 10,7 milijuna stanovnika. Učenici im se vraćaju u škole. Nizozemska je bilježila rast od početka rujna, 14. listopada ušli su u parcijalni lockdown, a 30. listopada bili su na vrhuncu s 11.119 slučajeva. Pali su sve do 4680 zaraza 9. studenoga pa opet rasli od pet do šest tisuća. Imaju obvezne maske u zatvorenom, školama, fakultetima i javnom prometu, najviše 30 sjedećih mjesta, zabrana prodaje alkohola od 20 do7 sati, zatvoreni objekti koji prodaju hranu i piće izuzev hotela, rad od kuće gdje god je moguće...
Austrija bilježi porast od 15. listopada (1500) i 13. studenoga su došli na 9586 iako su 3. studenoga ušli u parcijalni lockdown. Tek nakon 11 dana pali su na 7000 potom i do 5000, prekjučer 3145 i jučer 4377. U Njemačkoj je širenje zaraze počelo početkom listopada i 2. studenoga su uveli parcijalni lockdown kad su bili na 16.240 slučaja (ekvivalent 193 u Hrvatskoj), ali su sve do vrhunca 19. studenoga (23.676) imali trend blagog porasta. Od tada su u padu, prekjučer 14.537, ali još je prerano za zaključak u kom smjeru idu.
Slovenija uvela zone
Slovačka ima porast od sredine rujna, nagli porast 20. listopada i vrhunac zaraze 30. listopada (3363). U protekla tri tjedna pali su na 1800, od nedjelje 984, 231 i 1021 slučaj zaraze. Slovenija je nakon što je u svibnju proglasila kraj epidemije, uvela zelene, narančaste i crvene zone ovisno o broju i stupnju zaraze. Sredinom listopada više nisu imali niti jednu “zelenu” regiju, a sedam ih je bilo “crveno” s više od 140 zaraza na 100.000 stanovnika u 14 dana. Hrvatska je u 14 dana do 22. studenoga bila na 840.
Žitelji slovenskih “crvenih” regija ne mogu putovati, zabranjena su okupljanja, maske obvezne i na otvorenom, zatvoreni su restorani i fitness-centri... Širenje zaraze počelo je 7. listopada, a dva dana kasnije uvedene su oštrije mjere, 19. i 25. listopada dodatne, ali unatoč tomu 28. listopada bili su na vrhuncu sa 2612 slučajeva. Dvadesetak dana poslije imaju od 1400 do 2000 slučajeva, a protekla tri dana 1024, 470 i 1302. Slovenska inspekcija svakoga tjedna izvještava o nadzoru i globama. U petak su izvijestili o 2578 nadzora, 104 sankcije od ukupno 56.400 eura, te 263 opomene i 120 upravnih mjera.
Policija je u tjedan dana imala 46.124 intervencije, utvrdila 3894 kršenja mjera, izdali su 2753 upozorenja i 1883 globe. Slovenski zdravstveni inspektorat je 9. listopada objavio da su izdali 4900 globa, ukupno na 1,1 milijun eura, kršitelji karantene 102.000 eura, a 117 građana je platilo 43.000 eura što nisu nosili maske u zatvorenim prostorima. Hrvatska inspekcija i policija očito se srame objaviti svoje podatke.
VIDEO: Novo istraživanje: Znanstvenici su dokazali da koronavirus može izravno prodrijeti u mozak
Čekaj malo, zar nije Plenki govorio da mjere ne daju rezultate. Sada odjedanput daju rezultate. Zanimljivo je da su članci i tv prilozi o učinkovitosti strogih mjera krenule nakon najave pooštravanja mjera kod nas.