Vrijeme je pojačanog šopingiranja, pripremanja, a i bacanja hrane. Stoga dvaput promislite što vam i koliko treba – i što ćete s viškovima, pogotovo ako se zna da 20% naših građana živi u siromaštvu, čulo se na jučerašnjem predstavljanju novih smjernica EU kojima se želi potaknuti doniranje te smanjiti enormne količine bačene hrane.
– U EU se godišnje baci 88 milijuna tona hrane za koju se povezani troškovi procjenjuju na 143 milijarde eura, a u Hrvatskoj 400 tisuća tona ili više od tisuću tona na dan, dok su police socijalnih samoposluga prazne – istaknuli su voditelj predstavništva EK u Zagrebu Branko Baričević i specijalna izvjestiteljica Europskog parlamenta Biljana Borzan za problem bacanja hrane ističući kako se smjernicama prvi put na jednom mjestu objedinjuju upute i savjeti kako urediti sustave doniranja, preraspodjele, razvrstavanja, sljedivosti..., a da se pritom poštuju svi europski propisi i ne ugrožava sigurnost hrane ni zdravlje primatelja donacija.
Europski savez banaka hrane (FEBA) u lanjskoj je godini uspio distribuirati 535 tisuća tona hrane za 6,1 milijun ljudi, što je kap u moru, tako da čitav EU, pa i RH, teže cilju da se do 2030. prepolove današnje količine bačene hrane te da se u svim članicama da na jednak način primjenjuju pravila po pitanju viškova.
– Nije sporno da hrana mora biti upotrebljiva, no dobar se dio namirnica – kazao je Baričević – može fleksibilnije tretirati, odnosno da se pomakne rok nakon kojega one nisu za distribuciju. To su prvenstveno namirnice na kojima stoji “najbolje upotrijebiti do...”, a u nizu slučajeva sigurne su za konzumaciju još danima, tjednima, pa i mjesecima.
Istraživanja su potvrdila da više od polovice građana EU ne zna razliku između “upotrijebiti do...” i “najbolje upotrijebiti do...”. Prema pravilima EU dopušteno je stavljanje prehrambenih proizvoda na tržište nakon datuma “najbolje upotrijebiti do” pod uvjetom da su oni i dalje sigurni pa su agencije za hranu nekih članica EU izradile i upute za sigurnu konzumaciju namirnica kojima je istekao rok. U Hrvatskoj, međutim, takvih naputaka nema.
– Ove blagdane mnogi će naši sugrađani božićni ručak dobiti u pučkim kuhinjama i socijalnim dućanima, trebamo se svi skupa potruditi da im oni imaju što dati – poručila je Biljana Borzan ističući kako joj se trgovci i proizvođači u RH žale da nisu sigurni kako tumačiti neke zakonske odredbe te da ih to odvraća od doniranja.
– Primjer je što napraviti s paketom jogurta u kojem je jedan oštećen. Smjernice dopuštaju doniranje takvog paketa te daju odgovor i na brojna druga pitanja čime se smanjuje rizik za donatore i primatelje – kazala je. Uvjerena je da mjerodavna hrvatska ministarstva na temelju europskih smjernica bez problema mogu izraditi nacionalne. Ne treba izmišljati toplu vodu. U Francuskoj, primjerice, poduzeća mogu ostvariti porezne olakšice od 60% neto knjigovodstvene vrijednosti, u Španjolskoj 35%, a u Portugalu i do 140% vrijednosti donirane hrane u socijalne svrhe. U Hrvatskoj je pak prije dvije godine ukinut PDV na donacije i donesen pravilnik o doniranju hrane. No nema većih pomaka za što Borzan kao najveće probleme vidi nedovoljno korištenje fondova EU u izgradnji potrebnih kapacitata za skladištenje hrane za doniranje, komplicirane procedure i proturječne propise.
– Pravilnik obvezuje da se hrana mora donirati sedam dana prije isteka roka, a trgovci je drže do zadnjeg dana, makar i po akcijskoj cijeni – kazala je podsjećajući kako je to razlog što je u studenom pokrenula akciju “Najdonator” – godišnju dodjelu priznanja proizvođačima, trgovcima i pekarima koji budu donirali najviše hrane u RH. Ipak, treba znati da više od 50% ukupne količine hrane bace građani u svojim domaćinstvima.
ma da ?pa mi kupujemo staru hranu kojoj je istekao rok!