Pandemija koronavirusa aktualizirala je temu teritorijalnog preustroja Hrvatske. Ograničavanje napuštanja mjesta prebivališta i izdavanje gotovo milijun e-propusnica za mnoge je bio još jedan dokaz apsurdnosti postojanja 555 jedinica lokalne samouprave – općina i gradova te 20 županija i Grada Zagreba. Stručnjaci, ali i neke političke stranke predlažu znatno smanjenje broja općina i gradova, na njih stotinjak, te ukidanje županija i stvaranje pet-šest regija.
Profesor dr. sc. Ivan Koprić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta smatra da je postojeća teritorijalna organizacija RH ograničavajući faktor za promjenu modela upravljanja te da se bez teritorijalnog preustroja neće moći ostvariti novi, moderniji upravljački model.
– No teritorijalne promjene bez orijentacije upravljanja na pružanje javnih usluga građanima prema načelu životne i poslovne situacije nemaju osobitog smisla. Sadašnji sustav monocentričnog centraliziranog upravljanja treba zamijeniti modelom policentričnog razvoja Hrvatske – objašnjava prof. Koprić i dodaje da, ako se ide u tom smjeru, nužno je stvaranje 120-130 temeljnih lokalnih jedinica koje predstavljaju prave životne, organske zajednice lokalnog stanovništva, uz očuvanje manjih lokalnih zajednica, ponajprije općina, u formi submunicipalne participacije i identiteta, kao i zamjena županija regijama. Prof. Koprić ističe da je ključno da se reforme provedu u fazama. Prva faza – institucionalizacija suradnje gradova i općina koji čine jedinstvene, organske, životne cjeline, poručuje Koprić, može se provesti i prije lokalnih izbora koji slijede u svibnju 2021.
Općine bi se udruživale
– Za to je potrebna izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi i to se može provesti u roku od nekoliko mjeseci. Ostale faze treba provesti postupno, ali svakako bi ključni politički akteri ove zemlje odmah trebali, skupa s nama iz znanstvene zajednice, odlučiti kakav rezultat želimo za našu zemlju kad jednom reforma bude okončana. Tako su radile sve zemlje koje su provele uspješne reforme. I takva se odluka može pripremiti do kraja ove godine. Model teritorijalne reorganizacije već postoji, nije on nikakva sad na brzinu sklepana novina – kaže Koprić. Da je Hrvatskoj nužno potreban teritorijalni preustroj, smatra i Nives Miošić, magistra iz područja javnog upravljanja i javnih politika i članica Upravnog odbora stranke Možemo!.
– Ova kriza pokazala je besmisao sadašnjeg teritorijalnog ustroja koji ima svrhu samo za stranačke sinekure i osiguranje glasova za vodeće stranke. Postojeći teritorijalni ustroj ne omogućava nikakav razvoj, jedinice lokalne samouprave su financijski slabe, imaju mali broj stanovnika i nemaju profesionalnih znanja da mogu upravljati svojim razvojem – objašnjava Nives Miošić koja je bila i članica radne skupine Ministarstva uprave za strategiju reforme državne uprave za Vlade Zorana Milanovića. Ona ističe da broj JLS-a nije ključan, nego koliko ljudi na tom području živi i koja je njegova osnovna ekonomska grana. Svoj prijedlog teritorijalnog preustroja iznio je i Most, što je pretvorio i u zakonski prijedlog, a prema kojem u Hrvatskoj nema ni županija ni regija, ali postoje jaki gradovi i općine. Stranka s imenom i prezimenom umjesto županija uvela bi pak pet regija, a unutar njih bi se broj gradova i općina međusobnim povezivanjem operativno racionalizirao na 111 administrativnih uprava.
– Mi smo u svom prijedlogu osluškivali što kažu i struka i politika, kako bi bio održiv i kako bi se mogao upogoniti što prije. A prema našem prijedlogu općine se ne bi ukidale preko noći, nego bi se udruživale – objašnjava Ivica Relković iz Stranke s imenom i prezimenom.
‘Županije treba ojačati, a ne ukidati‘
Ministar uprave Ivan Malenica nedavno je u razgovoru za Večernji TV kazao da će njegovo Ministarstvo provesti projekt optimizacije sustava lokalne samouprave u kojem će se analizirati sve jedinice lokalne samouprave i staviti ih u razrede. Na pitanje znači li ta analiza moguće smanjenje broja općina i gradova, ministar Malenica dao je potvrdan odgovor.
– Odredit ćemo koje poslove može raditi koja jedinica lokalne samouprave. Odnosno kakav administrativni aparat može imati jedinica lokalne samouprave. Mi tu sad imamo općina od nekoliko stotina do 15 tisuća stanovnika. Naravno da nisu svi jednako kapacitirani – kazao je Malenica. Šibensko-kninski župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk kaže da u cijeloj priči o teritorijalnom preustroju Vlada podržava stav da su županije neupitne.
– Preustrojem državne uprave, a temeljem našeg traženja, pokazali smo da županije te poslove mogu raditi kvalitetnije nego država. Mi se trebamo dalje ojačavati, a ne razmišljati u ovoj demografskoj situaciji o formiranju nekih pet-šest regija – smatra Pauk i dodaje da ima dosta argumenata koji idu u korist županija poput korištenja EU fondova.
– Kod manjih općina koje su više naslonjene na županije možda bi se moglo nešto preurediti, nama je zadnja instanca da nekoga ukinemo, neku malu općinu. Nema tu ni krupnog zapošljavanja, ali netko ipak vodi računa o tom području. No pitanje je jesu li u mogućnosti voditi računa o razvoju. Mi kao županije nudimo se državi da budemo podrška takvim općinama – kaže Pauk i dodaje da je loše rješenje ukidati općine te da je bolje one koje ne mogu obavljati minimalne funkcije zakonski obvezati na povezivanje s drugima. Što se tiče županija, Pauk smatra da ima još prostora za decentralizaciju državne uprave u školstvu, socijali, zdravstvu.
Lakše je oprati u više županija, gradova i općina.A i podobni i poslušni se lakše zapošljavaju i njihova rodbina.