Novi rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić gostovao je u današnjoj emisiji Večernji TV gdje je komentirao iduće poteze Sveučilišta, novi Zakon o visokom obrazovanju, ali i pogreške starog vodstva.
Emisiju je moderirala Lana Kovačević.
Vaš mandat službeno počinje s početkom nove akademske godine, dakle početkom listopada. Koje ćete prve poteze povući kao novi rektor?
Dakle prva je potvrda novih prorektora što je u utorak, a nakon toga i provođenje screeninga postojećeg stanja. Ono što je vidljivo po prvim rezultatima je ukazivanje na određene elemente koje je potrebno unaprijediti, a koje sam i ja sam predložio u svom programu. Primjerice, ako nekakav dopis uđe u sustav, onda se točno mora znati proces od kojeg do kojeg referenta taj dokument ide. To je i transparentnost financijskog poslovanja, mi moramo znati kada je neki proces dovršen. Kada dolazite sa sastavnice koja to već sve ima, onda to očekujete i na Sveučilištu, no ovdje je to malo tromo.
Tko čini vaš tim?
To su ljudi koji su pokazali velike rezultate i koji su pokazali što je otvoreno sveučilište. Oni znaju što je suradnja s gospodarstvom i alumnijima i oni će biti predstavljeni u utorak na sjednici Senata. Neću ih ni imenovati, to su iskusni ljudi koji su pokazali svoje rezultate. Oni će biti predstavljeni članovima Senata koji to prvi zaslužuju znati. Jedno je govoriti da ste vi kvalitetni, ali to moraju pokazati i rezultati.
Koje ste vi rezultate postavili ispred sebe?
Nije bilo straha kandidirati se jer znam kako se neki rezultati mogu postići. Prva je suradnja s gospodarstvom i upravo su jedni od prvih razgovora bili provedeni sa sektorima gospodarstva. Druga je suradnja s našim alumnijima koji po svijetu imaju svoje važne uloge. Modernizacija nastavnih programa je također važna. Kad vidimo da je zainteresiranost za upise nekih programa manja, moramo se upitati zašto je manja. Ključan element je i kako zadržati one koje obrazujemo. To je sinergija koju moramo imati s našim partnerima - oni koji vode računa o visokom obrazovanju i da promišljamo da je stalo i jednima i drugima do kvalitete visokog obrazovanja. Moramo promišljati i tko su sveučilišta. Mi moramo promišljati kako obrazovati ljude koji će stvarati rješenja u Hrvatskoj.
U kandidaturi ste spomenuli da ćete kreirati Savjet za gospodarska pitanja. Kako ćete birati članove tog Savjeta i koja će biti njegova uloga?
Puno tvrtki je već izrazilo podršku tom Savjetu. Time bi se ponudili poligoni za razvoj i ispitivanje novih proizvoda, što nedostaje gospodarstvu, a to bi i kreiralo međusobnu suradnju. Mi znamo da HGK ima sektore vezane uz razne sektore gospodarstva i na taj način se dosada i iznjedrilo dosta tvrtki. Bitno je da Sveučilište bude partner kojem se vjeruje. Sveučilište lakše može osigurati suradnje sa subjektima koji dolaze izvan granica Hrvatske. Ja sam još nekoliko dana dekan Građevinskog fakulteta, a mi kao sastavnica smo stvorili svoj ured u Bruxellesu i već sad znamo dijelom kojih projekata ćemo biti, a isto to se može napraviti i za ostale fakultete.
Kojim redoslijedom će se obnavljati zgrade koje su oštećene u potresu?
Mi smo u problemu kao Hrvatska vezano uz potrošnju sredstava koja su nam odobrena. Mi smo u 2022. godini, a nekoliko je fakulteta koji su krenuli s obnovom. Imamo četiri zgrade čija je obnova krenula, ostalo ih je još 12 koje su u natječaju, a još četiri, pet njih su u završnim fazama dokumentacije. To bi značilo da bi do kraja godine njih desetak može krenuti s obnovom. Ako idemo ovakvim ritmom kakvim idemo sada, puno toga se neće realizirati. Već sam odradio razgovore sa ministarstvima i ponudio rješenja kako se mogu sredstva kvalitetnije provlačiti.
Koja?
Imamo problem da idemo s klasičnom nabavom i time gubimo vrijeme i novac. Jedna od varijanti je da se rok žalbe skrati na pet do sedam dana. Nadalje, fakulteti koji su u završnim fazama dokumentacije traže smještaj za svoje studente. Mi nemamo takve zgrade, već se određeni prostori moraju prilagodili. Da bi vi unajmili prostor, vi morate tražiti zahtjev od Ministarstva koje mora provjeriti niz čimbenika. Takva suglasnost opet traje tri do četiri tjedna, a trebala bi trajati do tjedan dana. Osim toga, ako je rok lipanj 2023. godine, Meni je rok bio 31. kolovoz jedne godine, a ja to nisam mogao izrealizirati. Objasnio sam im da ne mogu i tražio produženje, a oni su mi rekli da ga ne mogu produžiti. Moj prijedlog je onda da se sve ovo što se može riješi financijski, a onda ostalo odradimo kako je. Šteta je ne iskoristiti ono što nam je ponuđeno.
Koga će se smatrati odgovornim ako se zgrade ne obnove?
To se ne može dogoditi jer će se sredstva onda spasti na teret države ako prijeđemo taj rok. Ne možemo pokrenuti obnovu zgrada pa onda to ne dovršiti.
Što biste izdvojili kao najkvalitetniji dio novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju?
Ja nisam puno sudjelovao u izradi, ali smo imali sastanak ministra, premijera, sadašnjeg rektora i mene. Mi smo predstavili kako mi to vidimo i što treba unaprijediti. Tada sam zatražio da bi bilo dobro da pored samog prijedloga Zakona imamo i dodatni dokument kojim se objašnjava na što se misli pa onda nema krivog tumačenja. Naš zakon ima više od 1.800 prijedloga i rješenja.
Što biste naveli kao veliku promjenu?
Mi ćemo promjene vidjeti kroz godinu, dvije. Vrijeme će pokazati.
Što je po vama najveći teret bivšeg vodstva?
Mi se nalazimo u studiju medija koji nije imao pristupe Sveučilištu. Mediji su tražili informacije a nisu ih dobivali, dok je moj pristup drugačiji. Naravno da vas zanima kako će nešto funkcionirati. Vi imate obvezu da imate transparentnost za svaki dio koji radite i morate ponuditi odgovor. Nema krivog pitanja i ne možete braniti nekome da se interesira. Vi ste javno sveučilište i onda morate omogućiti taj javni pristup kako bi to bilo mjesto gdje ljudi dolaze i hoće doći. Jeste vi u ovih pet godina vidjeli da se održao neki veliki skup gospodarstvenika ili da se razvio neki novi centar izvrsnosti? Kampus na Borongaju stoji već 20 godina. Moramo sami stvarati i nuditi.
Službeno još niste počeli raditi. Ipak, rektor Boras već sada zna da ćete ga predložiti za počasno zvanje, kako to komentirate?
Jednako sam odgovorio ostalima kako ću i vama. Ako je iz kvote rektora, onda toga nema jer je ona potrošena za ovu godinu, a ako dođe od jedne sastavnice, onda to ide na procjenu. Ove prve dane se sigurno neću baviti počasnim zvanjima, sada nam je važna modernizacija i obnova zgrada.
Puno sreće novom rektumu.